Izvozimo pšenicu, a uvozimo tjesteninu, kruh, i druge proizvode više faze prerade – jedna je od češćih ilustracija za kojom se poseže kad se govori o strukturnim problemima hrvatske poljoprivredne proizvodnje.

Poticanje preradbenih kapaciteta jedan je od puteva poboljšanja situacije, a s tim ciljem u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) su pripremili novi kreditni program.

Modernizacija i konkurentnost

Od danas, naime, HBOR počinje zaprimati zahtjeve za financijski instrument “Krediti za preradu poljoprivrednih proizvoda”, namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji ulažu u razvoj i modernizaciju (izgradnju, kupnju, rekonstrukciju, opremanje) preradbenih kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Od onih za voće i povrće do žitarica i mesa.

HBOR taj program provodi u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH za razdoblje 2023.–2027. Za njegovu provedbu osigurano je ukupno 18,6 milijuna eura, a zainteresiranim poduzetnicima dostupni su krediti iznosa od 200 tisuća do 3 milijuna eura. Program pritom predviđa mogućnost ostvarivanja tzv. kapitalnog rabata kroz otpis do 40 posto glavnice kredita. Za ostvarenje tog prava propisani su kriteriji, pri čemu visina rabata ovisi o tome je li riječ o novim kapacitetima ili proširenju postojećih (za koliko), kao i o udjelu sirovine iz vlastite proizvodnje odnosno iz tzv. kratkih lanaca opskrbe.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, ističe kako mogućnost otpisa do 40 posto glavnice predstavlja “snažan dodatni poticaj ulaganjima u preradbene kapacitete”. Vjeruje da će upravo taj element programa omogućiti poduzetnicima bržu realizaciju investicija koje će, kaže, “pridonijeti modernizaciji proizvodnje, povećanju konkurentnosti i stvaranju veće dodane vrijednosti u domaćem prehrambeno-prerađivačkom sektoru”.

Novi krediti odobravaju se na rok do najviše 20 godina i opciju počeka do tri godine i to kroz model izravnog kreditiranja, a financiraju se iz sredstava Strateškog plana ZPP-a i sredstava HBOR-a u omjeru 50:50. “HBOR u pravilu može financirati do 85 posto vrijednosti investicije”, objašnjavaju u državnoj razvojnoj banci ističući kako je na dio glavnice kredita koji se financira sredstvima Strateškog plana ZPP-a kamatna stopa 0 posto, a na sredstva HBOR-a ona ovisi o procjeni rizika.

Ministar David Vlajčić kaže kako se ovim modelom financiranja poduzetnicima želi dati dodatni vjetar u leđa za ulaganje i razvoj. Pritom je istaknuo i da je Hrvatska prva članica EU-a koja je u okviru Strateškog plana ZPP-a uvela takav model zajmova (uz mogućnost otpisa dijela glavnice). Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambeni sektor, kaže da je svaki korak koji potiče ulaganja u preradu i proizvode veće dodane vrijednosti dobrodošao, ali dodaje da je pritom važna i organizacijska dimenzija.

velike ambicije

Dani kopanja po zakonima mogli bi postati prošlost. Hrvatski startup ima velike planove

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Deficit zbog rasta cijena

Inače, prema Zelenom izvješću Ministarstva za 2025. Hrvatska je lani izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za nepunih 4,2 milijarde eura, a uvoz je premašio 7,12 milijardi eura.

U odnosu na 2024. izvoz je povećan 7,4, a uvoz 8,9 posto, a povećanje deficita većim je dijelom bilo posljedica rasta cijena. Najveći suficit ostvaren na žitaricama (261 milijuna), dok je je deficitom prednjačilo meso i klaonički proizvodi (656 milijuna).