Već 32. po redu HNB-ova međunarodna konferencija Dubrovnik Economic Conference, s više od 130 sudionika, ove je godine daleko od tradicionalnog edukativnog druženja bankara i stručnjaka iz svijeta financija, budući da je za domaćina Borisa Vujčića ujedno oproštajna od pozicije guvernera nakon punih 14 godina. U prigodnom govoru opušteni Vujčić je i pjevao za govornicom te se prisjetio da su prije 30 godina, kada je održan prvi DEC, najbolje dostupno dostignuće tehnologije bili telefonski uređaji s antenama. U središtu ovogodišnje konferencije, uz teme nezavisnosti središnjih banaka i priuštivosti stanovanja, su digitalni novac i plaćanja te njihov učinak i posljedice na platne sustave i monetarnu politiku.

PUT DO VRHA HNB-a

Tko je Ante Žigman: Čovjek s impresivnom karijerom bio je stipendist i pripravnik u HNB-u, a sada se vraća kao guverner

Od ponedjeljka Vujčić, dakle, prelazi na funkciju dopredsjednik Europske središnje banke, a u pauzi konferencije osvrnuo se na posljednje podatke o kretanju inflacije koja je i prije turističke sezone krenula opet rasti, na što je ministar financija Tomislav Ćorić, lani još zaposlenik HNB-a, odgovorio ispred Vlade predstavljanjem antiinflacijskog paketa koji je pak izazvao prilično polemika i komentara.

“Ne bih komentirao Vladin paket antiinflacijskih mjera, a Hrvatska narodna banka ni na koji način nije sudjelovala u njegovoj pripremi”, istaknuo je odmah na početku Vujčić. “Imali smo već nekoliko rundi mjera koje smo u HNB-u analizirali, pa će se i ove analizirati”.

Vezano za spominjano hlađenje gospodarstva odlazeći guverner istaknuo je da hrvatska ekonomija i dalje raste prilično visokim stopama uspoređujući se s eurozonom.

“Stopa rasta i dalje je tri puta više nego u ostatku eurozone, no imamo usporavanje rasta svuda, pa tako i u Hrvatskoj. Prošle godine, kad smo radili projekciju za 2026., predviđali smo usporavanje koje je posebno bilo izraženo u prvom kvartalu. Ocjenjujemo da je tada rast iznosio samo 0,1 posto na kvartalnoj bazi, odnosno 2,2 posto na godišnjoj. No, prema visoko frekventnim pokazateljima koje sada imamo očekujemo ponovno ubrzanje u drugom kvartalu na 0,8 posto na kvartalnoj, odnosno 2,5 posto na godišnjoj razini, što je onda vrlo blizu našim godišnjim procjenama rasta BDP-a. U prvom kvartalu, po onome što smo vidjeli, do usporavanja rasta došlo je do zbog usporavanja investicija, industrijske proizvodnje i građevinarstva. Međutim, već u ožujku smo vidjeli oporavak u građevinarstvu i trgovini te tu očekujemo prelijevanje”.

Dalje prognoze i scenariji nezahvalni su zbog geopolitičke situacije koja se mijenja iz dana u dan, no HNB očekuje da će podaci za svibanj pokazati pad stope inflacije u odnosu na travanj.

“Dobro je što vidimo smanjivanje stope inflacije hrane koja je bila na četiri posto. Smanjila se na 3,7 posto, a past će i ispod 3 posto u svibnju. Inflacija usluga koja je bila najtvrdokornija i održavala stopu inflaciju povišenom također se smanjuje, tako da na povišenim razinama ostaje samo inflacija cijena energije”.

U pogledu svoje buduće uluge Vujčić ističe da nastavlja dijelom raditi isti posao jer je već i do sada imao jedan glas u upravljačkom vijeću ESB-a, a na pitanje hoće li možda nekada dolaziti do kolizija sa stavovima budućeg guvernera HNB-a – najavljeno je da će to biti Ante Žigman, dosadašnji čelnik Hanfe koji također stječe pravo glasa, pa će Hrvatska u tom tijelu imati dva – Vujčić je pojasnio da su razlike u mišljenjima uobičajene, ali i da su svi tamo u osobnoj funkciji i predstavljaju osobne poglede na ekonomiju.

promo

Zeleni pojas donosi hlad: Škole, bolnice i zajednice u novom valu ozelenjivanja

AI agenti

Kompanije ulažu u AI, ali rijetke znaju kako ga pretvoriti u stvarnu poslovnu vrijednost

Govoreći o priuštivom stanovanju kao jednoj od tema konferencije, ali i fokusu ESB-a, Vujčić je istaknuo da je to problem s dva lica jer u zemljama poput Latvije, Grčke i Hrvatske potražnja dobrim dijelom dolazi izvana, što povećava i cijene, ali ima i drugih komponenti…

“Kad imate brzorastuću ekonomiju kao Hrvatska, onda imate i brzi rast zaposlenosti. Posljednjih godina smo na godišnjoj razini kreirali otprilike 50 tisuća novih radnih mjesta, a većina je popunjena imigracijom radne snage, što opet povećava potražnju za stanovima. Komponenta vezana za Hrvatsku je što i dalje imamo jako puno nenastanjenih stambenih jedinica u kojima nitko ne živi. Kupljene su isključivo kao investicija, ne doprinose BDP-u, a smanjuju priuštivost stanovanja, i to je pitanje porezne politike”, istaknuo je Vujčić, nakon kojeg je na pitanja novinara odgovarao Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Zorana Milanovića za ekonomiju. Očekivano, bio je puno oštriji i otvoreniji u komentiranju predstavljenih antiinflacijskih mjera…

“To nije antiinflacijski paket već akcija spašavanja proračuna. Nejasno je samo iz svega koju točno razinu proračunskog deficita Vlada planira. Ovo je kombinacija panike i upravljanja dojmom. Iskreno, nismo imali prilike čuti evaluaciju učinka ni nekih ranijih mjera. Što mislite kako će se ponašati ljudi kojima ćete nametnuti više poreze? Lani smo imali najavu da će se cijena najma sniziti uvođenjem poreza. Pa ako takve mjere smanje inflaciju, što bi rekao jedan stari nogometni trener, ja ću pojesti svoju diplomu”, komentirao je u stilu svog šefa Mačkić, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dodavši i da je nekad najbolje ne činiti ništa jer kao mala i otvorena ekonomija Hrvatska zaista na neke stvari i ne može utjecati.

“Ovo što je najavljeno može izazvati i kontraučinak”, upozorio je Mačkić.