Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić najavio je kako će Vlada od prvog siječnja 2027. godine povećati jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete sa sadašnjih 618 eura na 803 eura. Ovo povećanje obuhvatit će više od 34 tisuće korisnika, a za provedbu mjere na godišnjoj je razini osigurano gotovo 28 milijuna eura. Riječ je o znatnom skoku koji bi trebao olakšati prve dane roditeljstva i pokriti barem dio troškova opreme i drugih potrepština za bebe.

U zaprešiću

Umirovljenicima 40 eura božićnice, bez obzira na visinu mirovine: Evo kada kreće isplata

Uskoro će u proceduru biti upućen prijedlog izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji će omogućiti ovo povećanje, ali i stvoriti temelj za buduće korekcije. Prema najavama, Vlada će već u prosincu ove godine utvrditi visinu potpore za iduću godinu kako bi se novi iznos mogao primjenjivati od početka 2027. godine. Planirano povećanje podiže potporu sa 140 posto na 182 posto proračunske osnovice, što je jasna poruka o smjeru kojim Vlada namjerava ići u rješavanju demografskih izazova.

Ministar Šipić pojasnio je kako prijedlog omogućuje Vladi donošenje odluke o visini potpore za svaku iduću godinu, što znači da više neće biti potrebe za mijenjanjem zakona pri svakom novom povećanju. Ovaj fleksibilniji model omogućit će pravodobnije reagiranje na gospodarske okolnosti i stvarne potrebe obitelji u Hrvatskoj. Umjesto zakonom fiksiranog iznosa, visina potpore određivala bi se odlukom Vlade u postotku proračunske osnovice.

Zadržava se i važna zakonska zaštita koja obiteljima jamči da iznos potpore ne može pasti ispod zakonom utvrđenog minimuma, odnosno 140 posto proračunske osnovice, niti ispod potpore koja je ostvarena u prethodnoj godini. “Demografija za hrvatsku Vladu nema alternativu, to je kapitalno pitanje i Vlada će za to iznaći sredstva”, naglasio je ministar Šipić predstavljajući planirane promjene.

Važne promjene u ostvarivanju prava

Uz samo povećanje iznosa, predložene izmjene donose i jednu vrlo bitnu promjenu u načinu na koji se utvrđuju prava na potporu. Do sada je za određivanje visine potpore bio mjerodavan dan podnošenja zahtjeva, no po novom modelu bit će mjerodavan isključivo dan rođenja djeteta. U slučaju posvajanja, mjerodavan će biti dan pravomoćnosti rješenja o posvajanju, čime se sustav čini pravednijim i transparentnijim.

Prijedlog zakona bit će upućen u Hrvatski sabor nakon savjetovanja s javnošću i usuglašavanja s drugim nadležnim tijelima. Vlada predlaže donošenje po hitnom postupku kako bi se na vrijeme uspostavio pravni okvir potreban za donošenje odluke u prosincu. Cilj je dodatno osnažiti financijsku sigurnost obitelji upravo u onom razdoblju kada nastaju najveći početni troškovi, što bi trebalo barem malo ublažiti stres s kojim se suočavaju novopečeni roditelji.

Ova mjera nadovezuje se na prethodno udvostručenje iznosa jednokratne naknade za novorođeno dijete, koje je stupilo na snagu 1. ožujka 2025. godine, kada je naknada porasla s tadašnjih 309 eura. Uz državne potpore, mnoge lokalne zajednice i gradovi isplaćuju vlastite naknade, što u konačnici može predstavljati značajnu financijsku injekciju za obitelji. Zanimljivo je da je premijer Andrej Plenković najavio ambiciju da se do kraja mandata, odnosno 2028. godine, potpora poveća na čak tisuću eura.

Demografski izazovi u Hrvatskoj i Europi

Hrvatska se, poput mnogih drugih europskih zemalja, već duže vrijeme suočava s ozbiljnim demografskim problemima. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju zabrinjavajuće trendove. Tako je u 2023. godini zabilježen najmanji broj novorođene djece u posljednjih deset godina. Iako je u 2024. godini rođeno 32.069 djece, a u 2025. godini zabilježen je blagi porast na 32.479 živorođene djece, prirodni prirast u Hrvatskoj i dalje ostaje negativan.

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

Slični se trendovi bilježe diljem Europe, gdje starenje stanovništva i pad nataliteta postaju sve izraženiji problemi. Prema izvješćima, očekuje se da će broj stanovnika u Europskoj uniji dosegnuti vrhunac 2029. godine, nakon čega bi trebao uslijediti pad. Zemlje poput Francuske i Mađarske pokušavaju preokrenuti te trendove kroz snažne pronatalitetne politike koje uključuju financijske potpore i porezne olakšice, dok se Irska uvelike oslanja na useljavanje i višu stopu nataliteta.

Iako su novčane potpore važan korak, stručnjaci se slažu da one same po sebi nisu dovoljne za dugoročno rješavanje demografskih problema. Naglašavaju važnost cjelovitog pristupa koji mora obuhvatiti širi spektar mjera, uključujući bolju dostupnost dječjih vrtića, fleksibilnije radno vrijeme za roditelje i, što je mnogima najvažnije, priuštivo stanovanje za mlade obitelji. Samo kombinacija svih ovih faktora može stvoriti okruženje u kojem će se mladi ljudi lakše odlučivati na proširenje obitelji.

Novi model isplate potpora predstavlja još jedan korak u pokušaju države da olakša financijski teret roditeljima i potakne pozitivne demografske trendove. Ostaje za vidjeti hoće li ove mjere, u kombinaciji s najavljenim Zakonom o demografskoj obnovi i Zakonom o doplatku za djecu, donijeti željene rezultate u godinama koje dolaze.