EN DE

Više zadruga i raznovrsniji uzgoj oživjeli bi agrar

Autor: Božica Babić
03. rujan 2024. u 22:01
Podijeli članak —
Foto: Reuters

Uzgajivači veličine hobista, pšenice je previše, a povrće se godinama ‘vrti’ na samo 9-11 tisuća hektara.

Uvozimo šljive, marelice, breskve, grožđe jagode, naranče, limun… Krumpir, luk, rajčicu, krastavce, češnjak, grah, mrkvu, paprike… Uvoz gotovo premašuje domaću proizvodnju voća i povrća iako imamo vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj. Istine radi, valja reći da nešto i voća i povrća izvozimo. No, osim mandarina sve ostalo je u vrlo skromnim količinama. Ali zato godišnje izvezemo čak 300-400 tisuća tona pšenice. Polovicu, često i više, od prosječnog uroda. I kukuruz izvozimo u sličnoj tonaži…

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Obje žitarice tako doprinose razvoju stočarstva kod naših susjeda (Italije) umjesto da ovdje jačamo stočni fond i dižemo vlastitu poljoprivredu. Time i prihod. Koliko nam je stanje nepovoljno, dovoljno je reći da u ukupnom učinku hrvatskog agrara biljna proizvodnja drži udjel visokih 65 posto, dok na stočarstvo otpada samo 35 posto…

Autor: Božica Babić
03. rujan 2024. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati