Nekoliko mjeseci nakon što su se do javnosti probili prvi obrisi zakonskog rješenja koje bi bankama oduzelo nemali dio prihoda, Vlada je na prošlotjednoj sjednici u proceduru odaslala zakon o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu.

Iz Vlade poručuju da će ovaj Zakon građanima olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama, bez dodatnih troškova. Usto, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.

Amandmani odbačeni
Na marginama ovotjedne konferencije “Financijsko tržište” u organizaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) u Opatiji nezadovoljstvo domaćih bankara bilo je itekako opipljivo. Uspostava nacionalne bankomatske mreže, kažu, nedovoljno je osmišljena mjera. Suglasnosti o uspostavi nacionalne bankomatske mreže, nema, a iz HUB-a jasno poručuju da ne bi bilo mudro prihvatiti obveze te da najprije treba napraviti analizu, modele, vidjeti kako utječu, koja su moguća rješenja, a potom opet razgovarati.

Neslužbeno, ideja o dvije besplatne transakcije na “tuđim” bankomatima, zapravo znači kao da su sve transakcije besplatne. U strukturi najvećih banaka vidi se da klijenti prosječno mjesečno odrađuju oko dvije i pol transakcije. Dakle, 80 posto tog prihoda odsad više ne bi postojalo.

Osim toga, sama činjenica da amandmani na prijedlog zakona koji su stigli iz banaka većinom nisu prihvaćeni i da je nacrt prijedloga zakona stigao između dva kruga lokalnih izbora također smatraju znakovitim. Već sam pisao o tome, i najčešći izraz kojeg možemo čuti u vezi čitave ove priče jest – “populizam”.

Ili, površnost koja ima motive koji veze nemaju sa socijalnom osjetljivošću ili financijskim sektorom. Tako se vrlo jasno u Opatiji moglo čuti da u bankama nemaju ništa protiv uvođenje socijalno izbalansiranih mjera, odnosno smanjenje cijena naknada i ostalih usluga banaka za socijalno najugroženije. No, uvoditi ovakva općenita pravila znači, kažu bankari, opasan presedan i na neki način otvaranje Pandorine kutije.

Naknada za osnovni račun za osjetljive skupine nije se uostalom ni prije plaćala. Sada je najavljena velika promjena, uvodi se cijeli paket usluga besplatnih za sve građane. Sve usluge nose i određeni trošak, tako i bankarske usluge, pa i regulatorni zahtjevi, kao i zahtjevi tržišta, imaju svoj trošak.

I za kraj, dvije pikanterije, kako bi čitatelji stekli jasniju sliku o tome što se događa. Guvernerovo obraćanje u Opatiji mnogi su ocijenili potpuno neprimjerenim trenutku. U situaciji kad domaći bankarski sektor trese goruća tema, obraćanje većinom posvetiti Trumpu, Kini, dronovima i letećim taksijima čini se pomalo deplasiranim. I zapravo navodi na razmišljanje da se radilo o pokušaju odvlačenja pažnje od spomenute teme koja bi regulatoru trebala biti u fokusu.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Osim toga, dio predstavnika banaka bio je neugodno iznenađen kad je u četvrtak kasno poslijepodne stigla informacija kako se ministar financija Marko Primorac u petak ipak neće pojaviti u Opatiji već se skupu umjesto njega obratio državni tajnik Davor Zoričić.

Loša poruka investitorima
Najveći problem u cijeloj priči jest poruka koja se šalje investitorima. A ona nikako nije dobra. Ovih dana moglo se čuti kako će jedna od najvećih banaka obustaviti svoje aktivnosti u segmentu investicijskog bankarstva u Hrvatskoj, dok iz druge stiže informacija kako se razmatraju sve opcije, a koje bi potencijalno mogle značiti i ukidanje radnih mjesta i gubitak statusa važnog regionalnog financijskog središta.

Iz banaka su, podsjetimo, već najavili kako će pokušati rušiti ustavnost ovakvog zakona za kojeg su sigurni da je pravno neutemeljen. Nejasni su stvarni motivi ovakvog rješenja kojeg zapravo nigdje na zapadu Europe nismo vidjeli.

Iza priče o socijalnoj osjetljivosti krije se zapravo vrlo jednostavan podatak, a koji kaže da u ukupnoj mjesečnoj potrošačkoj košarici bankarske usluge sudjeluju sa svega 0,5 posto. Tome valja dodati i podatak iz nedavnog istraživanja EY i usporedbu koja pokazuje da smo u smislu bankarskih naknada među jeftinijim državama eurozone.