Generacija Z odrasla je uz digitalne tehnologije, aplikacije i društvene mreže, no to ne znači da je financijski najpismenija. Upravo suprotno, samo 12 posto pripadnika generacije Z pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, dok se čak 40 posto žena iz te generacije nalazi u skupini s niskim financijskim znanjem.

To pokazuje novo istraživanje Allianz Researcha, provedeno među više od 8000 ispitanika u Austriji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u. Građani sve više sami odlučuju o štednji, ulaganjima i planiranju mirovine, no pritom im nedostaje dovoljno financijske pismenosti za snalaženje u složenom svijetu financija.

Bolji ‘boomeri’

Ukupno tek 17 posto ispitanika pokazuje visoku razinu financijske pismenosti, dok svaki četvrti ima nisko razumijevanje osnovnih pojmova poput kamata, inflacije, rizika i diversifikacije. Gotovo polovica ispitanika koristi alate umjetne inteligencije barem jednom tjedno, a među generacijom Z taj udio doseže 77 posto.

Umjetnu inteligenciju (AI) kao jedan od glavnih izvora financijskih savjeta navodi 14 posto svih ispitanika te 26 posto generacije Z. Razlike su tako snažno povezane s dobi, spolom i obrazovanjem. Visoku financijsku pismenost ima 22 posto “baby boomera”, nasuprot samo 12 posto pripadnika generacije Z, dok među ispitanicima s osnovnim obrazovanjem taj udio pada na svega pet posto, u usporedbi s 24 posto među visokoobrazovanima.

Kvalitetne odluke

“Rezultati istraživanja jasno pokazuju da financijska sigurnost ne ovisi samo o visini prihoda ili iznosu štednje, već i o kvaliteti odluka koje donosimo. To je posebno važno u Hrvatskoj, gdje građani istodobno osjećaju pritisak životnih troškova i sve veću potrebu da samostalno planiraju svoju dugoročnu financijsku budućnost. Zato financijsku pismenost ne promatramo kao jednokratnu temu, već kao znanje koje treba graditi od najranije dobi i kroz različite životne faze”, rekla je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.

Istraživanje pritom otvara i pitanje kako građani raspolažu novcem koji već imaju. Problem nije uvijek u tome što premalo štede, nego i u tome što velik dio postojeće imovine ne ulažu. Više od polovice ispitanika s niskom razinom financijske pismenosti, njih 53 posto, nije znalo navesti kojem bi financijskom proizvodu u budućnosti dalo prednost. Među visoko financijski pismenim ispitanicima takav je odgovor dalo 21 posto. Razlika se očituje i u sklonosti diversifikaciji. Financijski pismeniji ispitanici češće razmatraju dionice, investicijske fondove i ETF-ove, dok nedostatak znanja i samopouzdanja često dovodi do neaktivnosti.