Od ovog do idućeg ponedjeljka građani ponovno mogu upisivati trezorske zapise. Za već 14. izdanje tih kratkoročnih državnih papira koje uključuje i sudjelovanje tzv. malih ulagatelja Ministarstvo financija ciljani je iznos postavilo na 1,2 milijarde eura. To je istovjetno iznosu koji 20. ovog mjeseca stiže na naplatu po jednogodišnjim trezorcima iz studenoga prošle godine.

U dospijevajućem izdanju TZ-a sudjelovalo je 26,7 tisuća fizičkih osoba (što uključuje i obrtnike), i to s 940 milijuna eura nominalne vrijednosti zapisa. U novoj rundi upisa oni mogu odabrati opciju reinvestiranja (prije same isplate dospijevajućih TZ-a) ili unovčavanja.

Ministarstvo financija u novoj je ponudi za građane zadržalo prinos na 2,6 eura, očito računajući da bi to moglo biti poticajno da ponovno ulože u trezorce jer je poticanje mobilizacije štednje na taj način već dio Vladina strateškog opredjeljenja već unatrag tri godine. Tržišni prinosi na državni dug ročnosti od godinu dana trenutačno su, naime, nešto niži (oko 2,2%), ali oni su relevantni kao orijentir za institucionalne investitore za koje je predviđen drugi krug upisa i u pogledu prinosa se primjenjuje aukcijski pristup.

Isto tako, prinosi na 12-mjesečna oročenja u standardnim ponudama banaka osjetno su niži od te alternative štednji za građane nesklone rizičnijim ulaganjima s potencijalno većim prinosima. Prema aktualnoj informativnoj listi Hrvatske narodne banke o depozitnim ponudama banaka, kamate na jednogodišnja oročenja u vodećim bankama danas sežu od manje od pola posto pa do 2 posto.

Primjerice, u Zabi iznose 0,4 posto, u PBZ 0,8, Erste i HPB nude 1,1 posto, dok su u OTP-u na 1,4, a u Raiffeisen banci na dva posto. U nekoliko manjih banaka za vezanje štednje na godinu dana nudi se nešto više, a najviše su stope u Banci Kovanici i Kentbank (2,4 i 2,3 posto). Usto, dohoci od kamata na bankovne depozite su, za razliku od državnih vrijednosnih papira, podložni oporezivanju.

Mali i ne baš mali

Koliko će novih malih ulagatelja privući nova ponuda trezorskih zapisa i koliko će se postojećih u dospijevajućoj seriji trezoraca odlučiti za opciju reinvestiranja, ostaje vidjeti. Budući da je to prilično šarolika skupina u smislu veličine uloga (prosječan po ulagatelju iznosi nešto više od 35 tisuća eura), na razmjere reinvestiranja uvelike će utjecati odluke manjeg broja ulagatelja s većim upisanim iznosima.

U Vladi rado podcrtavaju brojke koje pokazuju ukupan interes koji su dosad pokazali građani za državne papire. U 13 serija tzv. narodnih trezoraca i 3 državne obveznice kumulativno broj njihovih uplata premašuje 340 tisuća, a iznos 11,2 milijardi eura, pri čemu im je na ime kamata dosad skrenuto oko 320 milijuna eura, istaknula je ovih dana Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija. Već ranije su iz Vlade naglašavali i da je više od 52 tisuće građana upravo zbog kupnje obveznica i trezoraca prvi put otvorilo račun ulagatelja pri Središnjem klirinško-depozitarnom društvu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Građani trenutačno drže oko 8,5 posto javnog duga. U njihovim je rukama danas oko 4,45 milijardi eura, od čega se gotovo 3,7 milijardi eura odnosi na instrumente kratkoročnog državnog duga (tromjesečne i jednogodišnje trezorce), a oko 750 na “narodne obveznice” (trenutačno su u opticaju dvije: dvogodišnja i trogodišnja, obje s rokom dospijeća 2027.).

Nova prilika u prosincu

Uz skoro dospijeće jednogodišnjeg TZ-a, u manje od mjesec dana slijedi i dospijeće 1,52 milijarde eura tromjesečnog zapisa (iz rujna). U njemu su tzv. mali ulagatelji participirali gotovo 1,33 milijarde eura, s tim da veći prosječan iznos po ulagatelju (oko 46.700 eura) samo potvrđuje da su trezorci najkraće ročnosti prepoznati kao aktraktivan način privremenog “parkiranja” viškova likvidnosti posebice kod obrtnika i poduzetnih pojedinaca.

Inače, vezano uz tržišne prinose na hrvatski državni dug već duže vrijeme razlika u odnosu na referentne prinose na njemački usporedive ročnosti je razmjerno mala. Tako se, primjerice, na 10-godišnji dug RH prinosi trenutačno kreću malo iznad tri posto ili oko 0,4 postotna boda više nego na njemački. Isto tako, prinosi na tu ročnost duga Francuske, Italije, Belgije, Španjolske, Grčke, Slovačke, Poljske, Češke, Rumunjske… viši su od trenutačnih za državni dug RH.