Ukupna vrijednost prometa nekretnina u prvoj polovici ove godine iznosila je oko 1,8 milijardi eura, što je 13 posto više nego u prethodnoj polovici godine. Broj sklopljenih transakcija porastao je za šest posto. Cijene stanova porasle su za osam posto, a stambenih kuća za četiri posto, dosegnuvši nove rekorde.

Broj transakcija stambenih nekretnina porastao je za tri posto u prvoj polovici ove godine, nakon što je u drugoj polovici 2025. smanjen za osam posto, navela je Geodetska uprava Republike Slovenije (Gurs) u najnovijem izvješću o slovenskom tržištu nekretnina objavljenom jučer.

Nove rekordne cijene

Oko 25 posto svih prodaja stanova u Sloveniji sklopljeno je u Ljubljani. U Mariboru je sklopljeno 13 posto, u Obalnoj regiji sedam posto, na sjevernom području Ljubljane pet posto, u Celju i južnom području Ljubljane po četiri posto, a u Kranju i okolici približno tri posto.

Među razmatranim analitičkim područjima, Gurs je najveći porast broja prodaja stanova u prvoj polovici godine u usporedbi s prethodnom polovicom godine primijetio na području Maribora, gdje je, prema njihovim procjenama, porastao za 10 do 15 posto. Ljubljana bilježi pad od dva posto, no to čini približno šest posto svih prodaja stanova. U Mariboru i južnom predgrađu Ljubljane taj je udio iznosio pet posto, na sjevernom predgrađu Ljubljane četiri posto, na Obali tri posto, a u Celju i Kranju i okolici dva posto.

Prosječna cijena rabljenog stana u stambenoj zgradi prvi je put na nacionalnoj razini premašila granicu od 3500 eura po četvornom metru, a u Ljubljani, gdje su cijene stanova najviše, premašila je granicu od 5600 eura po četvornom metru. U Ljubljani je rast cijena stanova u prvoj polovici ove godine također bio najveći, jer su cijene porasle za 11 posto.

Rast cijena stanova bio je iznad prosjeka i u Celju, gdje su cijene porasle za devet posto, dok je u Kranju iznosio osam posto. U Mariboru su cijene porasle za šest posto, u sjevernim predgrađima Ljubljane i na Obali za pet posto, a najmanji rast zabilježen je u južnim predgrađima Ljubljane, gdje su cijene porasle za četiri posto. Najvišu apsolutnu prodajnu cijenu u prvoj polovici godine u Ljubljani, a istovremeno i na nacionalnoj razini, ostvario je otprilike 20 godina star stan u Trnovom, koji je prodan s parkirnim mjestom u zajedničkoj garaži za 1,3 milijuna eura.

Po cijeni rabljenih stanova, Ljubljanu tradicionalno slijedi obala, gdje je prosječna cijena rabljenih stanova u prvoj polovici godine iznosila 5070 eura po četvornom metru. U usporedbi s prvom polovicom 2025. godine, porasla je za preko 300 eura po četvornom metru, što je predstavljalo najmanji apsolutni porast među razmatranim analitičkim područjima u posljednjoj godini.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Prosječna cijena rabljenih stambenih kuća u prvoj polovici godine iznosila je 210 tisuća eura, što je povećanje od 30 tisuća eura u odnosu na isto razdoblje 2025. U prosjeku su prodane kuće bile nešto manje nego u prvoj polovici 2025., dok je prosječna površina pripadajućeg zemljišta bila veća za otprilike 10 četvornih metara. Prodane kuće bile su u prosjeku stare nešto više od 50 godina, odnosno u prosjeku godinu dana mlađe nego u prvoj polovici 2025.

Najviše cijene stambenih kuća postignute su i u Ljubljani u prvoj polovici godine, gdje je medijalna ugovorena cijena rabljene kuće iznosila 504.000 eura. U usporedbi s prvom polovicom 2025. godine, porasla je za 64.000 eura, što je predstavljalo najveći apsolutni porast među razmatranim analitičkim područjima.

Najviše kuća prodano je po cijenama između 390.000 i 640.000 eura. Najvišu cijenu u Ljubljani, a istovremeno i na nacionalnoj razini, u prvoj polovici ove godine postigla je novija vila u Rožnoj dolini, koja je prodana za približno 6,4 milijuna eura. Riječ je o kući izgrađenoj 2019. godine, površine nešto više od 900 četvornih metara.

Pogled u budućnost

Rast je zabilježen i u transakcijama komercijalnih nekretnina, gdje podaci znatno fluktuiraju u usporedbi sa stambenim. U prvoj polovici ove godine broj prodaja ureda porastao je za devet posto u odnosu na prethodnu, a broj prodaja prostora za 16 posto. U usporedbi s prvom polovicom 2025. godine, broj prodaja ureda bio je šest posto veći, a broj prostora za devet posto. U usporedbi s drugom polovicom 2024. godine, broj prodaja ureda bio je 19 posto manji, dok je broj prodaja prostora bio šest posto veći.

U međuvremenu, trend prodaje građevinskog zemljišta vrlo je sličan trendu prodaje stambenih nekretnina. U prvoj polovici ove godine prodano je oko 3000 parcela zemljišta za izgradnju zgrada, što je 13 posto više nego u drugoj polovici prošle godine.

S obzirom na stalan rast cijena od oporavka 2015. godine, koji se čak ubrzao nakon epidemije Covid-19 unatoč višegodišnjem trendu pada transakcija, preokret u cijenama nekretnina se i dalje ne očekuje, prema Gursovoj prognozi.