Poruke Federalnih rezervi da će razdoblje viših kamatnih stopa potrajati još neko vrijeme, u svakom slučaju dulje nego se očekivalo, mogle bi biti okidač da dionička i obveznička tržišta zabilježe najgori mjesec u godini. Referentni indeks S&P 500 najjačih dionica na Wall Streetu pao je više od pet posto u rujnu, a na pragu je prvog kvartalnog pada u godinu dana. Rasprodaje dionica u SAD-u ubrzale su se prošlog tjedna nakon signala Feda da će iduće godine i u 2025. snižavati stope mnogo sporije od očekivanja ulagača.

Prema pisanju Financial Timesa, prinos na 10-godišnje obveznice Ministarstva financija, koji raste kada cijene padaju, u srijedu je dosegao najvišu razinu od 2007. i na putu je najvećeg mjesečnog skoka u godini. U prvim danima rujna ulagači su se na terminskom tržištu kladili da će kamatne stope iznositi oko 4,2 posto do kraja 2024., a danas je ljestvica podignuta pri 4,8 posto.

Fed gore, tržište dolje

“Tržište je ove godine konstantno griješilo u vezi s politikom Feda. Dobar dio godine tržišno očekivanje je bilo da će ove godine doći do agresivnog rezanja, sada prihvaća da ‘možda to stvarno misle’, rekao je viši investicijski strateg u Charles Schwabu Kevin Gordon. Očekivanja da će visoka cijena novca potrajati dulje vrijeme podignuli su prinose na obveznice i prognoze utjecaja na realnu ekonomiju što je kombinacija koja je negativno pogodila dionička tržišta. Otpočetka godine S&P je porastao 11 posto, ali ponajviše zahvaljujući malom broju visoko ponderiranih tehnoloških dionica koje su uzletjele na entuzijazmu umjetne inteligencije. Na udaru su se našla i tržišta korporativnog duga jer su investitori zabrinuti da bi visokozadužene tvrtke mogle imati problema s financiranjem u okruženju rastućih prinosa na dug. Prosječna kamatna stopa na američke ‘junk’ obveznice porasla je s 8,5 posto na gotovo 9 posto ovog mjeseca čime je nadmašio povećanje prinosa na državni dug. Za razliku od Europe i UK-a na kojima jača strah od recesije, ekonomiju u SAD-u prate snažni podaci i zagrijano tržište rada zbog čega su inflatorni pritisci, pa i potreba za višim kamatnim stopama, veći. Dužnosnici Feda snizili su prošlog tjedna prognoze nezaposlenosti i povećali one o rastu BDP-a. Ujedno je središnja banka zadržala svoju glavnu kamatnu stopu u rasponu od 5,25 posto do 5,5 posto, no signalizira se još jedno povećanje do kraja godine.

Recesija moguća

Opipljiv pritisak stvaraju i cijene nafte zbog straha o podgrijavanju inflacije i nastavka restriktivne monetarne politike. Nafta tipa Brent porasla je u srijedu gotovo tri posto na najvišu razinu u deset mjeseci, iznad 97 dolara po barelu, zahvaljujući manjim zaliha u SAD-u od očekivanja.

Poneki ulagači kalkuliraju o tome da bi više kamatne stope mogle na kraju gurnuti gospodarstvo prema recesiji unatoč optimističnim podacima s terena. “Jedna od naših zabrinutosti je da će odgođeni učinak stezanja Feda sustići gospodarstvo kako budemo ulazili u 2024. Što su dulje stope gore, veća je šansa”, rekao je FT-u Jeff Schulze, voditelj ekonomske i tržišne strategije u ClearBridge Investmentsu.