Iza domaćih banaka nekoliko je godina iznimnog rasta dobiti, ali i kreditne aktivnosti. Što se krije iza toga, ali i o očekivanjima banaka u ovoj godini razgovarali smo s Tamarom Perko, direktoricom Hrvatske udruge banaka koja je u siječnju izabrana i za predsjednicu Udruge financijskog poslovanja HUP-a u mandatu do 2030.

Kako ocjenjujete ukupne trendove poslovanja hrvatskih banaka u 2025., posebno nakon rasta imovine za 7,4 posto u prvom tromjesečju na 90,3 milijardi eura i dobiti od oko 1,13 milijardi eura u prvih devet mjeseci?

Sama činjenica da imovina, odnosno krediti, rastu, dok se dobit nalazi u blagom padu u odnosu na isto razdoblje 2024., upućuje na dvije važne okolnosti. Prvo, razdoblje snažnog rasta dobiti svih banaka u EU, koje je pratilo fazu povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke, završeno je ulaskom Eurosustava u ciklus njihova smanjenja. Taj je proces započeo 2024. te se nastavio tijekom prošle godine, kada je, prema našoj procjeni, i zaključen. Silazna faza kamatnog ciklusa potaknula je banke na intenzivniju tržišnu utakmicu i izraženiju cjenovnu konkurenciju, budući da se smanjenje kamatnih prihoda na višak likvidnosti u Eurosustavu može nadoknaditi prvenstveno kroz kreditnu aktivnost. Takvi su trendovi izravno povoljni za potrošače i poduzeća.

Danas u Hrvatskoj bilježimo jedne od najnižih prosječnih kamatnih stopa u europodručju. Prema podacima ECB-a prosječna nominalna kamatna stopa na stambene kredite u Hrvatskoj iznosi oko tri posto, dok je prosjek za cijelo europodručje oko 3,3 posto. U Austriji se ona trenutačno kreće oko 3,4 posto, a u Njemačkoj oko 3,7 posto, što pokazuje koliko je hrvatsko tržište u tom pogledu konkurentno.

Drugo, banke su mogle odgovoriti na ovakve tržišne okolnosti upravo zato što su i dalje iznimno stabilne – visoko kapitalizirane i vrlo likvidne – dok domaće gospodarstvo nastavlja bilježiti natprosječne stope rasta što dodatno podupire pozitivne trendove u financijskom sustavu.

Od 2020. ukupna dobit domaćih banaka uvećala se 4,5 puta na rekordnih 1,53 milijardi u 2024. Očekujete li nastavak trenda rasta dobiti ili je era visoke profitabilnosti banaka završena?

Očekujemo da će se referentne kamatne stope u Eurosustavu u duljem razdoblju stabilizirati oko aktualne razine od približno dva posto godišnje. Time je ujedno završen izniman ciklus u kojem su svi bankovni sustavi, pa tako i hrvatski, ostvarivali povećane prihode i dobit zahvaljujući višim kamatnim stopama koje je Eurosustav isplaćivao na viškove likvidnosti. Taj je izvor prihoda u velikoj mjeri iscrpljen i više ne predstavlja temelj buduće profitabilnosti sektora. U takvom okruženju dodatno se pojačava važnost kreditne aktivnosti kao ključnog izvora poslovanja banaka.

Treba imati na umu i da BDP Hrvatske već dulje vrijeme raste brže od prosječnog rasta BDP-a država EU čime se stvara povoljno makroekonomsko okruženje koje prirodno podupire rast potražnje za kreditima i povećanje obujma kreditiranja.

Očekujemo stoga nastavak snažne kreditne aktivnosti uz izraženu tržišnu konkurenciju. Pritom treba imati na umu da veće kreditiranje podrazumijeva i veći angažman kapitala, zbog čega je realno očekivati blago smanjenje stope povrata na kapital, pokazatelja koji je s poslovnog aspekta važniji od samog apsolutnog iznosa dobiti.

Mirovinski sustav

Zašto je trostupni mirovinski model pametniji nego što se misli?

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Kako HUB vidi ulogu banaka u podršci gospodarstvu u kontekstu usporavanja rasta u 2026.?

Podrška banaka poduzećima bila je iznimna i očekujemo da će se tako i nastaviti. U dijelu kreditiranja poduzeća za sada ne vidimo usporavanje budući da je stopa rasta ukupnih kredita prema zadnjim podacima za studeni iznosila vrlo visokih 13,3 posto, što je znatno iznad stope inflacije.

Rast realnih kredita, osobito onih za investicije, pokazuje da privatna poduzeća u Hrvatskoj investiraju znatna sredstva. Upravo su privatne korporativne investicije ono što nam je potrebno da bismo na dulji rok održali stopu gospodarskog rasta iznad prosjeka EU. Vjerujemo da aktualni trendovi pokazuju da će se takvo stanje nastaviti. Ako i dođe do određenog usporavanja tempa kreditiranja u ovoj i idućoj godini, ono neće biti veliko, a jednim će dijelom biti povezano i sa sporijim rastom cijena.

Što HUB predlaže za uravnoteženje visoke profitabilnosti (povrat na kapital 15,5%) banaka s očekivanjima potrošača i gospodarstva u 2026.?

Na temelju dostupnih analiza i relevantnih pokazatelja jasno je da bankarski sektor ne spada među iznadprosječno profitabilne dijelove gospodarstva. Suprotno raširenom mitu o njegovoj “ultra-profitabilnosti”, u gospodarstvu postoje brojni sektori koji ostvaruju viši povrat na kapital od banaka. Stopa povrata na kapital, kao najrelevantniji pokazatelj stvarne profitabilnosti banaka, postupno se uravnotežuje kroz blagi pad. Taj se proces s jedne strane odvija kroz veći angažman kapitala radi pokrića rizika zbog rasta plasmana banaka, dok s druge strane niže referentne kamatne stope Eurosustava u odnosu na prosjek za 2024. i 2025. stvaraju ambijent stabilnih kamatnih stopa.

Prošlu godinu obilježio je rast privatnih ulaganja uz primjetnu živost na Zagrebačkoj burzi. Kako su banke osjetile taj rast i kakva su očekivanja domaćih banaka u tom kontekstu?

U dvije od tri inicijalne javne ponude u prošloj godini upravo su banke odigrale ključnu ulogu savjetnika izdavatelja vrijednosnih papira. Banke konstantno podupiru i izdanja obveznica, a kako djela govore više od riječi, vjerujem da ove činjenice govore o tome da su banke posredno jedan od ključnih aktera za razvoj domaćeg tržišta kapitala. Osim aktivne uloge kroz aranžiranje i savjetovanja, te kroz samo trgovanje na burzi, banke su od samih početaka snažno podržale projekt Ministarstva financija vezano uz izravnu kupnju trezorskih zapisa i državnih obveznica od strane građana, a sudjelovali smo i podržavamo izradu i provedbu Vladine Strategije razvoja tržišta kapitala i pripadajućeg Akcijskog plana.

Radi se o razvoju koji ide ruku pod ruku: banke i tržište kapitala su komplementi gdje se preko tržišta kapitala pribavljaju sredstva koja podnose više rizika, dok banke, koju su po naravi posla konzervativnije jer prije svega čuvaju sredstva štediša, osiguravaju dodatna sredstva čiji je rizični profil umjereniji. Mislim da su svi bitni akteri u Hrvatskoj osvijestili ovu komplementarnost i činjenicu da u financijama ne može sve zavisiti o bankama pa smo optimisti u pogledu rasta i razvoja tržišta kapitala kroz dulji niz godina.

Koliko su porasli krediti poduzećima u 2025., posebice malim i srednjim koji čine okosnicu gospodarstva? Kakva je struktura i kvaliteta kredita? Pretežu li krediti za obrtna sredstva ili investicije?

Pozitivno je što krediti za investicije zauzimaju najveći udjel u ukupnim neto kreditima poduzećima, oko 41 posto. Krediti za obrtna sredstva zauzimaju trećinu, a oko četvrtine su ostali krediti poduzećima. Također povoljna je činjenica da je rast svih vrsta kredita uravnotežen. Prema zadnjim podacima za studeni 2025., godišnje stope rasta neto kredita u odnosu na studeni 2024. iznosile su visokih 14,5 posto za ostale kredite, 12,9 posto za investicijske i 12,8 posto za kredite za obrtna sredstva. Gledano prema veličini poduzeća najbrže su rasli krediti srednjim poduzećima (24,3 posto), a za njima slijede krediti mikropoduzećima s 9,7 posto, pa velikima s 9,3 posto, te malima s 4,3 posto.

Ipak, ono što je najvažnije je rastuća kvaliteta kredita. Naše analize već dugi niz godina pokazuju da sektor poduzeća u Hrvatskoj nije prezadužen. Naprotiv, stupanj zaduženosti sektora je umjeren. Ranije usporedbe s drugim europskim zemljama pokazuju kako u Hrvatskoj postoji značajan prostor za rast kreditiranja poduzeća. Sada se to realizira i pri tome dokazuje naša teza da možemo imati kreditni ciklus bez pogoršanja kvalitete kredita. Prema podacima za rujan 2025., udio neprihodujućih kredita poduzećima iznosio je 3,7 posto, što je povijesni minimum.

Iz kojih sektora dolazi najviše zahtjeva poduzeća za kreditiranjem? Što pokazuje analiza odobrenih kredita, na koje sektore se ‘klade’ banke u 2026.?

Iako se u javnosti često naglašavaju drugi sektori, banke najviše kreditiraju prerađivačku industriju. Udio bruto kredita prerađivačkoj industriji iznosi oko 19 posto, što je veći udio od udjela prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti gospodarstva. Slijede trgovina, zatim opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, a tek zatim slijedi blok turizam, poslovanje nekretninama i građevinarstvo. U prvih devet mjeseci prošle godine, prerađivačka industrija je na drugom mjestu s rastom kredita od 18 posto, iza poslovanja nekretnina s 22 posto. To znači da je udjel industrije u ukupnim bruto kreditima povećan za još jedan postotni bod jer krediti industrijskim poduzećima rastu brže od prosjeka.

Suprotno raširenoj percepciji, zbroj odnosno udjel dobrih poduzeća koja zaslužuju potporu banaka među sektorima najveći je upravo u – industriji.

Građani su s velikim odobravanjem dočekali uvođenje besplatnih računa, ali su nezadovoljni zbog toga što moraju sami pokrenuti dobivanje besplatnog računa i opsegom usluga koje banke uz njih nude, prije svega biranjem između mobilnog i internetskog bankarstva. Zašto su se banke odlučile na takav pristup?

Banke su pri uvođenju besplatnih računa postupale u skladu sa zakonom, koji propisuje obvezu ponude računa s besplatnim paketom usluga koji, među ostalim, uključuje jednu digitalnu uslugu, pri čemu se izbor konkretnog kanala prepušta banci. Većina banaka odlučila se za internetsko bankarstvo jer ono omogućuje siguran, funkcionalan i svima dostupan način obavljanja osnovnih bankarskih transakcija koje ovaj račun obuhvaća. Mobilno bankarstvo pritom je znatno složeniji digitalni proizvod koji zahtijeva kontinuirana ulaganja u razvoj, česte tehničke nadogradnje i visoke standarde kibernetičke sigurnosti. Ovakav pristup omogućuje dugoročnu održivost mobilnog bankarstva kao napredne usluge za sve korisnike, uz stalno unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti, dok je korisnicima besplatnog paketa osiguran stabilan i dostatan digitalni kanal.

Treba imati na umu i širi kontekst – primjena ovih zakonskih izmjena za bankarski sektor predstavlja značajan i dugoročan financijski teret. Na razini cijelog sustava to znači smanjenje prihoda od naknada i provizija koje se može procijeniti i do 100 milijuna eura godišnje. Istodobno, riječ je o pogodnosti za potrošače kakva ne postoji ni u jednoj drugoj državi članici EU, s obzirom na raspon klijenata i usluga koje se u Hrvatskoj omogućuju bez naknade.