Zagreb financijski forum ove je godine bio prilika da čujemo kako predstavnici bankarskog sektora tumače aktualne makroekonomske trendove, što očekuju u nadolazećem razdoblju i koji su ključni izazovi i prilike za hrvatsko gospodarstvo. Povrh svega povelo se i pitanje inflacije, a kada će biti njeno usporavanje, odgovorila je Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke.

Fiskalna politika kao alat

“Inflacija u eurozoni niža je od one u Hrvatskoj. Pozadina inflacije u Hrvatskoj je, osim u cikličkim čimbenicima, i u strukturalnim. Kada smo ušli u eurozonu, moglo se očekivati da će konvergencija ići ravno. To znači da uvijek imate brži rast cijena. Treba se napomenuti i struktura košarice u Hrvatskoj, ona ima veći udio cijena hrane i isto tako je dio rasta. Osim toga, tu je i rast cijena usluga. Hrvatska je i pod snažnim utjecajem turističke potražnje.

Cijene hotela i hrane snažno rastu. Očekujemo li usporavanje? Da, ali ne tako brzo kako smo inicijalno očekivali”. Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač smatra da inflacija od tri posto nije problematična te da je to stopa prema kojoj bi se u Hrvatskoj trebala kretati i u 2026. godini. On je odgovorio i na pitanje o tome kako izaći iz začaranog kruga rasta plaća koji potiču inflaciju pa poduzetnici podižu cijene što je na koncu vezano i za mirovine…

“Ako odgovor nije u kontekstu monetarne politike, koja je u ovom trenutku za hrvatske uvjete nešto prelabava, ostaje nam fiskalna politika kao alat s kojim nešto možemo napraviti.” Ivan Odrčić savjetnik je glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca. On je pak govorio o sadašnjem stanju u državi.

“Mene plaši ovakva situacija. Već plešemo na rubu. Ne mogu vidjeti kako hvatamo korak ako minimalac u pet godina raste više od 90 posto, a inflacija je bila manja od toga. Sada smo u spirali gdje su iz godine u godinu povišice. Moramo imati neko uporište. Jesmo li ovih godina dobili mjerljive učinke primjerice u obrazovanju? Nismo, a već pričamo o novim povećanjima, koeficijentima… Ne znam što će biti u bliskoj budućnosti ako se javne financije još više uguše”.

S obzirom na situaciju, Živković Matijević se “postavila u cipele” ministra financija. “Kratkoročno ne bih bila zabrinuta. No, dugoročna održivost je pitanje kojim se trebamo baviti. U ovoj fazi iznadprosječnog rasta trebali bi smanjivati deficite da bismo imali rezerve za lošije godine.” Na istom mjesto zamislio se i Kovač.

“Pitanje rasta i konvergencije je pitanje i je li nam sada potreban toliki rast. Ono što se vidi u zadnjih godinu, dvije u smislu neravnoteža jest da počinjemo plaćati danak u bržem rastu, što kroz veću inflaciju, što kroz razinu deficita. Ne bih rekao da pričamo o alarmantnoj situaciji. No, naš rast je u velikoj mjeri baziran na domaćoj potražnji, potrošnji, investicijama, a uz to imamo realno male doprinose od turizma jer se susrećemo sa slabom inozemnom potražnjom. Osim toga, spor rast u Europskoj uniji nije okruženje u kojem naši izvoznici mogu osigurati značajan doprinos rastu. Štoviše, taj naš rast u ovoj je mjeri pozitivan trend, ali sa sobom nosi i potencijalne zamke.”

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

On se osvrnuo i na globalni kontekst kada je Hrvatska u pitanju. “Činjenica je da se geopolitički mičemo od perioda stabilnosti, multilateralno rješavanje problema je sve manje prisutno, a sve više su na snazi bilateralni sastanci. Vrijednost Hrvatske u svemu tome vidi se po kreditnom rejtingu, po mogućnosti da vidimo kako nas investitori gledaju. Najbolja obrana je razina integracije koju smo dosegli i koja će završiti članstvom u OECD-u. Hrvatska je, u usporedbi s prije deset godina, potpuno integrirana europska članica”.

Konkurentnost je prioritet

Europa pa i svijet posljednjih godina borili su se s mnogim nedaćama, od rata u Ukrajini do Covida, a sve je rezultiralo i fondom za otpornost čiji je novac stigao i u Hrvatsku, no i tome će doći kraj. A što nakon toga?

“Da bi se povukla sredstva iz programa za oporavak i otpornost, Hrvatska je morala ispuniti određena mjerila i normativno je tu vrlo uspješna. Iako je ključno da se te mjere provedu, smatram da je bitnija sama implementacija. Recimo da govorimo o reformi obrazovnog sustava, suština društva je ljudski kapital, a koliko su naši učenici, odnosno budući radnici zapravo konkurentni? Ako ste proveli reforme i investicije na adekvatan način, ne bih rekla da ima straha jer sredstava iz EU fondova će i dalje biti. Ne bih se plašila tog isteka 2026., više se plašim da nismo implementirali mjere kao društvo”, kaže Živković Matijević. Na samu implementaciju osvrnuo se i Odrčić koji smatra da za strukturalni iskorak moramo povećati konkurentnost.

“Osobno ne bih volio živjeti u zemlji gdje dio radnika radi na minimalcu ili oko njega. Želim vidjeti iskorake, da se rasterete srednje i više plaćeni, da nam dođe više visokoobrazovanih ljudi koji bi podigli razinu visoke dodane vrijednosti. EU fondovi neće presušiti, ali moramo napraviti iskorake, a konkurentnost mora biti prioritet.”

Štoviše, konkurentnost vidi i kao glavni motor rasta.

“U Europi je izazovna situacija, Njemačka je u krizi, radna mjesta se gase, u Francuskoj sve ovisi o jednom čovjeku… a struktura naše ekonomije je jako vezana za europsko okruženje. Moramo vidjeti kako će se to sve kretati, a tu su još i Trumpove carine.”

Moderator panela “Perspektive rasta – pogled glavnih ekonomista” bio je Saša Ćeramilac, on je postavio i pitanje koliko osobna potrošnja može biti motor rasta? Živković Matijević smatra da je ona najveća komponenta BDP-a te da će biti jedan od ključnih generatora.

“Malo naglašavamo međuregionalne razlike, a ogromne su između Zagreba i nekih slavonskih županija. Niz strukturnih politika bi trebao ojačati i ubrzati se da bi se pojačao rast osobne potrošnje. Ona je važna i bit će generator rasta”, rekla je pa se dotaknula i pitanja produktivnosti. “Zbog rasta plaća, produktivnost je smanjena, a smatram da je ona kompleksnija od plaća. Da je povećate morate paziti i na vladavinu prava, institucionalno okruženje, poboljšavanje menadžmenta, ulaganje u ljude…”

Za kraj su ekonomski stručnjaci dali svoje predviđanje stope inflacije u Hrvatskoj za sljedeću godinu. Kovač smatra da će biti 3,2 posto, Odrčić predviđa brojku iznad tri, dok Živković Matijević smatra da će ona biti na – točno tri posto.