U prvih sedam mjeseci ove godine banke u Sloveniji ostvarile su neto dobit od 615,1 milijuna eura, što je 10,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Dobit prije oporezivanja smanjila se za 12,6 posto na 691,3 milijuna eura.
Prema podacima Banke Slovenije, dobit prije oporezivanja, iako se smanjila, i dalje je ostala na visokoj, iznadprosječnoj razini.
Smanjenje dobiti prije oporezivanja bankarskog sustava uglavnom je rezultat nižih neto kamatnih prihoda zbog nižih ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke, napisala je središnja banka u svojim najnovijim mjesečnim informacijama o poslovanju banaka. Dobit je posljednjih mjeseci bilježila međugodišnji rast zbog jednokratnog povećanja nekamatnih prihoda, ali taj je učinak, kako se i očekivalo, izblijedio s podacima za srpanj, dodali su.
Neto prihod od kamata smanjio se za 11,8 posto u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na prethodnu godinu, na 817,6 milijuna eura, dok su se nekamatni prihodi povećali za 6,4 posto na 516,6 milijuna eura. Bruto prihod smanjio se za 5,6 posto, na 1,33 milijarde eura. U prvih sedam mjeseci ove godine banke su kreirale ukupno 36,1 milijun eura neto umanjenja vrijednosti i rezervacija, što je 0,9 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine.
Operativni troškovi porasli su za 3,7 posto na 606,8 milijuna eura. U srpnju je rast kredita kućanstvima dosegao 7,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu su stambeni krediti porasli za 6,9 posto, a potrošački za 10,8 posto. Krediti tvrtkama porasli su za 1,2 posto. Depoziti kućanstava i poduzeća porasli su za 5,3, odnosno 5,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ukupna imovina banaka iznosila je 56,1 milijardu eura na kraju srpnja, što je porast od 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prinos na kapital iznosio je 18,3 posto.
Slovenski bankarski sustav ostaje stabilan i otporan na šokove, pokazali su stres testovi. Makro test pokazao je adekvatnost kapitala, dok je širi mikro test na razini ESB-a, posvećen geopolitičkim rizicima, potvrdio otpornost bankarskog sustava u eurozoni.
Banka Slovenije provela je makro stres testove, kojima je procijenjen potencijalni utjecaj i posljedice za stabilnost bankarskog sustava, koristeći pristup od vrha prema dolje, ako bi se ostvarili malo vjerojatni, ali mogući sistemski rizici predviđeni makroekonomskim scenarijem. Ovogodišnji makro stres testovi obuhvatili su poslovnu prognozu banke za razdoblje 2025. – 2027. i temelje se na podacima s kraja 2024.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu