Kada je još kao 15-godišnjak radio na recepciji kampa Mon Perin u Balama, Leonard Fabris, danas student treće godine Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, još nije razmišljao o poduzetništvu, već o tome kako tehnologijom riješiti probleme s kojima su se gosti kampa svakodnevno susretali.

Gostima nisu radile lampe u sobama, željeli su rezervirati masaže i sportske aktivnosti ili jednostavno doći do informacija koje su im bile potrebne. Većina tih zahtjeva završavala je na recepciji, a njemu je tada sinula ideja da bi se dio posla mogao pojednostaviti.

Zašto to ne bih pokušao riješiti?

Budući da se već bavio programiranjem, izradio je aplikaciju koja je gostima omogućavala rezervaciju sadržaja, prijavu kvarova i pristup važnim informacijama. Ono što je počelo kao praktično rješenje za jedan kamp označilo je početak njegova poduzetničkog puta. Danas kao student FER-a kroz vlastiti posao razvija digitalna rješenja za turistički sektor, javne institucije i druge organizacije. Paralelno s razvojem tvrtke, radi i na projektima kojima mladima diljem svijeta želi približiti digitalne vještine i omogućiti im bolje uvjete za učenje, govori nam.

“Dok sam radio u kampu, shvatio da svojim znanjem i vještinama mogu rješavati stvarne probleme. Do tada sam radio stvari koje su mi bile zabavne, poput igrica, internetskih stranica i aplikacija. Onda sam vidio problem koji ljudi zaista imaju i pomislio: zašto ga ne bih pokušao riješiti?”, prisjeća se Fabris.

Founder Talks

Prva aplikacija bila je namijenjena isključivo kampu Mon Perin, no iz tog je iskustva proizašla šira poslovna ideja. S prijateljima je počeo razvijati Smart Hospitality, projekt usmjeren na digitalizaciju usluga u hotelijerstvu. S vremenom se posao proširio i na klijente izvan početne niše. Kao mikropoduzetnik s kolegama osmišljava i implementira različite digitalne sustave, uključujući rješenja koja se oslanjaju na umjetnu inteligenciju. Među njima su i AI agenti koje razvijaju za platforme u turizmu.

Osim turističkog sektora, tvrtka sve više razvija rješenja i za organizacije iz javnog i neprofitnog sektora, s naglaskom na digitalizaciju poslovnih procesa, upravljanje podacima i praćenje provedbe različitih programa.

“U takvim organizacijama često postoji velik broj informacija raspoređenih između različitih sustava i odjela. Naš je cilj razvijati rješenja koja pojednostavljuju svakodnevni rad, omogućuju bolji pregled podataka i olakšavaju donošenje odluka”, pojašnjava Fabris.

velike ambicije

Dani kopanja po zakonima mogli bi postati prošlost. Hrvatski startup ima velike planove

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Njegov se rad danas znatno razlikuje od početne ideje. “Iako je Smart Hospitality nastao iz potrebe za digitalizacijom hotelskih usluga, danas s kolegama radim i za druge vrste klijenata, među kojima su teretane, skladišta ribe, javna tijela i nevladine organizacije”, tumači nam.

Dodaje da ga je upravo raznolikost projekata na kojima je dosad radio naučila koliko je važno prepoznati probleme koji se ponavljaju i procijeniti mogu li se pretvoriti u proizvod koji bi koristio većem broju korisnika. U budućnosti se, govori nam, želi više usmjeriti na razvoj takvih proizvoda, umjesto da svaki problem rješava isključivo kao zaseban projekt.

Fabris ističe da je danas, zahvaljujući AI-ju, tehnički lakše razviti digitalni proizvod nego prije, no da to ne znači da je jednako jednostavno izgraditi uspješan posao. “Aplikacija može biti dobro napravljena, imati zanimljive funkcije i raditi bez teškoća, no ako ne rješava problem koji je korisniku doista važan, teško će pronaći svoje mjesto na tržištu. Danas je jako lako napraviti proizvod, ali najvažnije je hoćeš li ga uspjeti prodati, predstaviti i objasniti nekome zašto je upravo tvoje rješenje ono što mu treba”, kaže.

Zbog toga se njegov pogled na razvoj poslovanja mijenjao s iskustvom. U početku je, kao i mnogi koji se bave programiranjem, vjerovao da je dovoljno osmisliti kvalitetan proizvod i potom pronaći klijente. Rad na različitim projektima pokazao mu je da je stvarnost složenija. Nije dovoljno razviti nešto što dobro funkcionira, nego je potrebno razumjeti kako ljudi rade, što im stvara poteškoće i koliko su spremni promijeniti postojeće navike da bi prihvatili novo rješenje.

Umjesto da unaprijed osmišljava proizvod i tek potom traži tržište, sada želi krenuti od problema koji je s timom već rješavao. Ako prepoznaju da se ista potreba pojavljuje kod različitih klijenata, mogu procijeniti postoji li mogućnost razvoja standardiziranog proizvoda koji bi se mogao ponuditi i drugim korisnicima.

“Programiranje je i dalje temeljna vještina, ali sve više pozornosti posvećujem prodaji, upravljanju projektima, komunikaciji s klijentima i vođenju tima”, ističe. Fabrisov tim je malen, ali fleksibilan. “Trenutačno smo nas četvorica, a raspoređujemo se ovisno o potrebama pojedinih projekata”, rekao je.

Smart Hospitality razvijao se “bootstrapanjem”, odnosno bez vanjskog investicijskog kapitala, oslanjajući se na vlastita sredstva. Fabris ne smatra da je takav model nužno bolji od traženja investitora ili podizanja kredita. Ipak, želio je najprije dokazati da mogu ostvariti rezultate i razvijati kvalitetna rješenja, a tek zatim razmišljati o mogućem vanjskom financiranju.

“Uvijek sam razmišljao zašto bismo tražili novac ako najprije možemo ostvariti dobre rezultate. Ti nam rezultati mogu omogućiti da nastavimo razvijati posao vlastitim sredstvima, a poslije ćemo biti u poziciji objasniti zašto naš rad vrijedi određeni iznos”, objašnjava. Nije odbacio ni mogućnost financiranja putem fondova rizičnog kapitala, no smatra da najprije treba steći iskustvo, ostvariti rezultate i jasno definirati svrhu ulaganja.

Tvrtka se sada nalazi u fazi u kojoj pokušava dodatno razviti proizvode, prepoznati tržišta na kojima postoji potreba za njihovim rješenjima i odlučiti na što će dugoročno usmjeriti najviše resursa. Širenje biznisa izvan Hrvatske vidi kao mogućnost, posebno zato što digitalni proizvodi omogućuju pristup međunarodnim tržištima, ali zasad ne želi donositi velike zaključke prije nego što učvrsti poslovni model.

Za mladog poduzetnika jedan od najvećih izazova nije nužno sama tehnologija, nego odluka što razvijati, kome to ponuditi i kako od projekta napraviti održiv posao. Uz razvoj tvrtke, Fabris nastoji studentima približiti poduzetništvo i pokazati im da pokretanje vlastitog projekta ne mora biti nešto što se odgađa do trenutka kada steknu desetljeća radnog iskustva.

Iz takve je ideje nastao Founder Talks, inicijativa koja na fakultete dovodi osnivače uspješnih tehnoloških tvrtki kako bi studentima govorili o svojim počecima, odlukama i iskustvima. Na toj je inicijativi radilo 20-ak studenata, od snimanja i fotografiranja do same organizacije, a svi su za svoj rad dobili Rektorovu nagradu. Susreti su počeli krajem 2025. godine u Zagrebu, a ideja se proširila i na druge gradove, uključujući Osijek i Rijeku. Među gostima su bili osnivači i predstavnici poznatih tehnoloških tvrtki, koji su sa studentima dijelili iskustva iz stvarnog poslovnog okruženja.

Različiti karijerni putevi

No, cilj nije samo organizirati predavanja i motivirati publiku. Ideja je povezati ljude koji razmišljaju slično, omogućiti im da nastave razgovarati nakon događaja, posjete urede tvrtki i razvijaju vlastite projekte ili poslovne suradnje. Za studente koji još nisu sigurni žele li pokrenuti vlastiti posao, takvi susreti mogu biti prilika da upoznaju različite karijerne puteve.

“Često razgovaram s ljudima koji su jako pametni i mogu napraviti sjajne stvari, no misle da se najprije moraju zaposliti u nekoj tvrtki, steći 20 godina iskustva i tek onda pokušati nešto svoje. Ali, to nije istina. Ljudi oko nas pokreću različite projekte i uspijevaju, a nisu nimalo bolji od nas”, smatra Fabris.

Ne znači to da bi svi trebali postati poduzetnici. Rad u velikim tvrtkama, stjecanje iskustva i razvoj stručnih vještina također su vrijedni putevi profesionalnog razvoja. No, važno je da mladi imaju priliku upoznati različite mogućnosti i sami odlučiti što žele. Founder Talks zato nastoji stvoriti okruženje u kojem studenti mogu doći do ljudi koji su već prošli put o kojem razmišljaju i dobiti konkretnije odgovore od onih koje mogu pronaći u učionici.

Dok kroz tvrtku razvija digitalna rješenja za različite klijente, Fabris se izvan poslovnih aktivnosti uključio i u inicijativu koja tehnologiju želi približiti mladima bez odgovarajućih uvjeta za digitalno obrazovanje. Projekt Spark Minds razvija u suradnji s nevladinom organizacijom u Keniji koja ima dugogodišnje iskustvo u radu s djecom i mladima. Ideja je pomoći školama i lokalnim zajednicama kojima nedostaje oprema potrebna za stjecanje digitalnih vještina.

Prema planu, inicijativa bi trebala osigurati približno stotinu prijenosnih računala. Dio opreme financirao bi se vlastitim donacijama, a dio bi se pokušao prikupiti suradnjom s tehnološkim tvrtkama u Hrvatskoj. Mnoge kompanije s vremenom zamjenjuju računala koja su još funkcionalna, ali im više nisu potrebna pa bi takva oprema mogla dobiti novu svrhu.

Uz računala, planirane su i radionice na kojima bi mladi u kratkom vremenu stekli praktične digitalne vještine. Projekt je u fazi dogovora i konkretiziranja suradnje, a namjera je povezati dostupnu tehnologiju s obrazovnim potrebama zajednica kojima takvi resursi nisu lako dostupni.

Za Fabrisa je to posebno važan dio rada jer smatra da umjetna inteligencija i drugi digitalni alati mogu znatno promijeniti način na koji ljudi uče i rade. No, da bi ih mogli koristiti, najprije moraju imati pristup osnovnoj infrastrukturi, uključujući računala i internetsku vezu.

“Najviše me veseli kada mogu raditi na projektima koji imaju stvaran utjecaj na nečije živote”, ističe. U budućnosti se razmatraju i slične suradnje u drugim zajednicama, među ostalim, u Ugandi, gdje je nedostatak infrastrukture dodatna prepreka obrazovanju i korištenju digitalnih tehnologija. Takvi projekti zahtijevaju partnere na terenu, organizaciju opreme i dugoročnije planiranje, ali pokazuju kako se tehničko znanje može primijeniti i izvan komercijalnog poslovanja.