Dionice američkih banaka, ali i šire financijskog sektora, bilježile su u ponedjeljak minuse nakon što je predsjednik Donald Trump pozvao na uvođenje jednogodišnjeg ograničenja kamatnih stopa po kreditnim karticama od najviše 10 posto, s početkom od 20. siječnja što je izazvalo val zabrinutosti među investitorima i regulatorima.

Prije otvaranja burzovne trgovine dionice Capital Onea, kartičarska kuća koja se bavi između ostalog potrošačkim kreditiranjem, potonule su oko deset posto, dok su banke Citigroup i JPMorgan Chase izgubili na vrijednosti više od tri posto. Bank of America, Visa i Mastercard također su bilježile pad cijene, no u crvenom su bili i American Express i Wells Fargo, što ilustrira udar na širi financijski sektor.

‘Gule’ klijente

Trump je na društvenoj mreži Truth Social ponovio obećanje iz predsjedničke kampanje o smanjenju tereta visokih kamata na kredite za potrošače: “Nećemo više dozvoliti da američku javnost ‘gule’ kartičarske tvrtke”, napisao je, no nije objasnio kako bi takav kamatni plafon bio pravno proveden ili financiran.

Bloomberg dodatno izvještava da je Trump priznao kako bi kreditne kartice morale smanjiti kamate do 10 posto do 20. siječnja – u protivnom bi, prema njegovim riječima, “kršile zakon”.

Analitičari s Wall Streeta ostaju skeptični, ističući da predsjednik bez potpore Kongresa i pratećih zakonskih propisa ne može jednostrano provesti takvu uredbu. Trenutačne prosječne kamate po kreditnim karticama u SAD-u kreću se oko 20 posto ili više, što znači da bi 10-postotni limit dramatično promijenio poslovni model izdavatelja. Industrija se brzo mobilizirala protiv prijedloga. Bankarski lobiji i udruge upozorili su da bi nametanje takvog ograničenja moglo dovesti do smanjenja dostupnosti kredita, osobito za potrošače nižeg kreditnog rejtinga, što klijente moglo gurnuti prema manje reguliranim (i skupljim) oblicima financiranja.

Postane li takav cjenovni plafon zakon, banke mogle reagirati oštrim rezanjem kredita ili ukidanjem kartica za rizičnije klijente, što bi potencijalno usporilo potrošnju i rast BDP-a, navode analitičari.

(Ne)dostupni krediti

Istodobno, pad cijena dionica tradicionalnih kartičara ulagače je preusmjerio prema “kupi sad, plati kasnije” kompanija poput Affirm Holdingsa, zbog očekivanja da bi potrošači mogli tražiti alternativne oblike kreditiranja ako banke stegnu uvjete.

Intervju

„Društvena odgovornost počinje iznutra – kroz način na koji se odnosimo prema ljudima, poslu i zajedničkim vrijednostima“

Nagrada ESG rating

Održivost na papiru i u stvarnosti: Nužan zaokret od forme prema sadržaju

Ostaje nejasno hoće li prijedlog dobiti potporu Kongresa i u kojoj bi se mjeri mogao pretvoriti u zakon. No, već je potaknuo političku raspravu o cijeni kredita za potrošače, uz obećanja podrške progresivnih zastupnika i oštre kritike bankarskog sektora.