Dok se u kripto-krugovima barata astronomskim brojkama o korištenju stablecoina, nova analiza McKinseya i Artemis Analyticsa razbija iluzije nastalih između sirovih podataka s blockchaina i stvarnih plaćanja u realnom gospodarstvu.

Prema toj analizi, ukupni globalni volumen transakcija stablecoinima u 2025. iznosio je oko 35 bilijuna dolara. Međutim, većina transakcija ne predstavlja stvarna plaćanja krajnjih korisnika, poput plaćanja dobavljačima ili slanja doznaka, već se uglavnom sastoji od trgovanja, internog premještanja sredstava i automatizirane blockchain aktivnosti.

Potrošnja na karticama

Na blockchainu su vidljive sve moguće transakcije koje uključuju stvarna plaćanja (plaće, doznake, B2B, namira), trgovanje na burzama, interna premještanja između novčanika iste burze ili skrbnika te automatizirane procese pametnih ugovora (botovi, rebalansi, “loopovi”). Kada se iz tog neprilagođenog volumena, koji se penje do oko 35 bilijuna dolara, izdvoje čisto tehnički transferi, financijsko trgovanje, arbitraža i osiguravanje likvidnosti, ostaje tek uzak segment transakcija koje se mogu smatrati stvarnim plaćanjima.

Stvarni volumen plaćanja stablecoinima u 2025. je iznosio tek oko 390 milijardi dolara. Iako je to respektabilna brojka, ona predstavlja tek 0,02 posto ukupnih globalnih volumena plaćanja. Gdje je nestao ostatak? Odgovor leži u “šumu” same tehnologije i specifičnoj metodologiji obrade podataka.

Najveće iznenađenje analize je dominacija B2B sektora u kojem su lani plaćanja stablecoinima porasla za nevjerojatnih 733 posto u usporedbi s prethodnom godinom. U tom je sektoru stablecoinima plaćen iznos od 226 milijardi dolara, što je oko 60 posto svih stvarnih plaćanja stablecoinima, dok je ukupno globalno B2B tržište plaćanja procijenjeno na 1,6 bilijardi dolara, što je tek 0,02 posto globalnih B2B plaćanja.

Globalne isplate plaća i doznake činile oko 90 milijardi dolara godišnjeg obujma plaćanja stablecoinima u 2025., što je manje od jedan posto od više od sto bilijuna dolara ukupnog obujma transakcija u ovom segmentu (od čega je oko 1,2 bilijuna prekogranično), prema podacima iz McKinseyjeve Globalne karte plaćanja.

Ozbiljna infrastruktura

Iako volumenom manja, potrošnja putem kartica povezanih sa stablecoinima porasla je lani za 673 posto u odnosu na 2024., dosegnuvši 4,5 milijardi dolara, što je ključan most prema svakodnevnoj uporabi. Kartice povezane sa stablecoinima proširuju praktičnu upotrebljivost omogućujući korisnicima da troše stablecoine izravno kod trgovaca diljem svijeta, bez prethodne konverzije sredstava putem burzi ili banaka.

Usvajanje stablecoina u svijetu nije ujednačeno, već snažno ovisi o lokalnim tržišnim strukturama i ograničenjima. Čak 60 posto svih plaćanja stablecoinima, ukupno 245 milijardi dolara, potječe iz Azije, točnije iz Singapura, Hong Konga i Japana. Sjeverna Amerika prati s 95 milijardi, dok Europa bilježi skromnijih 50 milijardi dolara.

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Latinska Amerika i Afrika, usprkos potencijalu za doznake, trenutačno čine manje od milijarde dolara volumena. McKinseyeva analiza pokazala je da između sirovih podataka s blockchaina i stvarnih plaćanja u realnom gospodarstvu zjapi ogroman ponor, no upravo u tom prostoru nastaje nova arhitektura globalnih financija. Stablecoini možda još nisu preuzeli svijet plaćanja, ali su prestali biti samo alat za špekulaciju. Oni postaju ozbiljna infrastruktura koja nudi namiru u sekundi tamo gdje tradicionalni sustavi traju danima.

U svijetu gdje je brzina ultimativna valuta, tehnologija koja nudi takvu učinkovitost neizbježno će naći svoj put do glavne struje – pod uvjetom da znamo ispravno čitati brojke. “Stablecoini imaju potencijal značajno preoblikovati plaćanja. Međutim, ostvarenje tog potencijala zahtijevat će trajne napore na području tehnologije, regulative i tržišnog usvajanja”, ističu u McKinseyju.