Europska središnja banka kontaktirala je u srijedu sistemski važne zajmodavce u eurozoni kako bi ih ispitala o izloženosti posrnulom švicarskom zajmodavcu Credit Suisse. Na Wall Streetu su u srijedu Dow Jones i S&P 500 indeks pali jer su zbog problema Credit Suissea ponovno prevladala strahovanja od bankarske krize, dok su novi podaci o kretanjima u američkom gospodarstvu podržali tržište.

‘To samo po sebi za tu banku i nije čudno zbog toga što je u zadnje dvije godine njezina vrijednost na burzi pala 85 posto, a uzrok tome je serija skandala koja je zadnjih par godina potresla tu banku. Nakon propasti američke Silicon Valley Bank tako je na red došla banka za koju se smatra da je najslabija karika u globalnom bankovnom sustavu. Banka je, kako sada stvari stoje, spašena. Švicarska središnja banka je objavila da će ubrizgati 50 milijardi franaka kako bi sanirala banku i to je dovelo do skoka vrijednosti dionica Credit Suissa danas na burzi za više od 20 posto.Unatoč tome Credit Sussie je i dalje u gubitku od nekih 12 i pol posto’, dodaje Pili.

‘Što se tiče idućih poteza regulatora sve su oči sad trenutno uprte u Frankfurt, odnosno u Europsku središnju banku koja danas ima svoje redovno zasjedanje. Prema očekivanjima ECB bi trebao podići kamatne stope za daljnjih 50 baznih bodova, odnosno za 0,5 posto kako bi suzbio inflaciju. Prema tvrdnjama financijskih stručnjaka pozorno će se pratiti što će reći predsjednica ECB-a Christine Legarde. U slučaju da ECB poveća kamatnu stopu za nižih 25 baznih bodova to bi se na tržištu moglo prokomentirati kao neizravno priznanje ECB-a da stvari u bankovnom sustavu ipak nisu tako pod kontrolom kao što se misli’, zaključuje.

Prema saznanjima Reutersa, koje su objavili, ECB je ispitao izloženost velikih banaka u eurozoni prema Credite Suisse i pokazalo se da izloženost ne postoji, što znači da bi bankovni sustav eurozone trebao biti stabilan.

‘Reakcija tržišta se osim na burzi što se tiče cijene dionica vidi i na obvezničkom tržištu, ali ona nije tako jaka kao što je to sitiacija na dioničkom tržištu. Najbolji indikator toga su zapravo talijanske državne obveznice koje su najlikvidnije među državnim obveznicama zemalja s periferije eurozone. Razlika u prinosu na talijanski dug u odnosu na njemački dug, koji se uzima kao mjerilo trenutno iznosi 190 baznih bodova i neznatno je povečan u odnosu na jučer kada je bio na 175 baznih bodova. Financijsko tržište smatraju da to govori kako trenutno nema potrebe za nekom velikom panikom, da su stvari pod kontrolom. Da bankovni sustav nije u krizi u kojoj je bio 2007. i 2008. godine.’, kaže Pili.

‘Što se tiče stanja našeg duga, odnosno naših obveznica tu situacija također nije nimalo dramatična. Reakcije zapravo niti nema što se tiče trgovanja s našim obveznicama, ali financijaši to zapravo pripisuju tome da su naše obveznice općenito manje likvidne pa globalni događaji dolaze do nas sa nekoliko dana zakašnjenja. Unatoč tome nitko ne očekuje velike lomove što se tiče naših obveznica, tako da sve će ovo proći prilično bezbolno’, zaključuje.