U ponedjeljak Hrvatskoj iz Bruxellesa stižu 162,5 milijuna eura na ime isplate 4. tranše sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Kako je u poduljem raportu o dosadašnjoj provedbi NPOO-a na jučerašnjoj sjednici Vlade potvrdio premijer Andrej Plenković, istoga dana Europskoj komisiji će se uputiti i zahtjev za petu, iznosom dosad najveću ratu. Riječ je o 822 milijuna eura, a svi kriteriji odnosno indikatori uz koje je vezana peta tranša – ukupno 37 – ispunjeni su, kaže premijer.

Više samo Grčkoj

Osim što su ukupna sredstva iz instrumenta NextGeneration EU koja su Hrvatskoj na raspolaganju do 2026. relativno gledano među najvećima u Uniji (više sredstava od naših 15% BDP-a na raspolaganju ima samo Grčka, 18%), i dinamika provedbe u slučaju NPOO-a nudi njegovoj Vladi priliku da se hvali rezultatima. A budući da parlamentarni izbori slijede za nekoliko dana, ne čudi da Plenković u rezimiranju dosad ostvarenog nije bio štur.

Hrvatska za Plan oporavka i otpornosti ukupno ima na raspolaganju oko 10,5 milijardi eura, što bespovratnih sredstava što zajmova. Nakon 818 milijuna eura na ime predfinanciranja, na temelju ispunjenih kriterije dosad su isplaćene tri rate od po 700 milijuna eura eura, plus 585 milijuna avansa za instrument RepowerEU.

“To znači i da smo do sada ispunili 100 posto obveza, ili 157 od 157 kriterija”, istaknuo je. To uključuje i indikatore koje podrazumijeva peta tranša za koju se za koji dan šalje zahtjev za isplatu. Hrvatska je po tempu apsorpcije druga najuspješnija u EU, kaže. Dosad je, naime, samo Italija već uputila i peti zahtjev. Nakon toga, pak, uslijedit će druga faza provedbe koja je financijski još veća. Zadnja, deseta, bit će ujedno i najveća – 1,88 milijardi eura, naglasio je.

U okviru dosadašnje provedbe zaključeni su natječaji u vrijednosti 2,27 milijardi ili 27 posto iznosa ukupnih sredstava. U tijeku su pak za projekte vrijedne 2,72 milijarde eura (27 posto), a u pripremi su 3,47 milijardi eura vrijedni natječaji.

Modernizacija pravosuđa

Govoreći o reformama koje je trebalo provesti za isplate europskog novca za NPOO apostrofirao je Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, Zakon o turizmu, model financiranja predškolskog odgoja i obrazovanja te cjelodnevne ili jednosmjenske nastave u osnovnim školama i niz drugih zakonskih izmjena.

Kad je riječ o projektima, kaže Plenković, oni za energetsku tranziciju teški su 1,6 milijardi eura, od čega je za modernizaciju elektroenergetske mreže ugovoreno 364 milijuna. Za vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom osigurano je pak 1,2 milijardi, uz ugovorenih 97 projekata diljem Hrvatske. Nadalje, za razvoj prometnog sustava predviđeno je 892 milijuna, od čega se 60 milijuna odnosi na modernizaciju tramvajskog prometa u Zagrebu i Osijeku. Za potrebe reforme obrazovnog sustava (vrtići, škole) NPOO-om je osigurano 1,7 milijardi, a za zdravstvo 340 milijuna eura.

Premijer nije propustio naglasiti i ulaganja u modernizaciju pravosuđa (početak projekta Trga pravde vrijedan više od 100 milijuna, od čega 68 iz NPOO-a), kao ni ulaganja u sustav socijalne skrbi (npr. 18 centara za starije osobe) ili poljoprivredu, u okviru koje je posebno apostrofirao logističko distributivne centre za voće i povrće.

“U svakom slučaju, pokazujemo da pametnim investiranjem i kombiniranjem europskih i domaćh izvora imamo investicijski zamah kakav nikad nismo imali. Konačno, zato imamo 14,5 milijardi eura plusa u korištenju europskih sredstava u odnosu na uplaćene članarine”, zaključio je.