Hrvatski nominalni BDP ove bi godine prvi put trebao premašiti 100 milijardi eura, objavio je premijer Andrej Plenković podnoseći u Saboru izvješće o stanju nacije.
Vlada pritom očekuje realni gospodarski rast od oko 2,4 posto u 2026. godini.
„Hrvatski BDP time će prvi put premašiti 100 milijardi eura”, rekao je Plenković.
Za usporedbu, nominalni BDP Hrvatske 2016. iznosio je oko 47 milijardi eura.
To znači da je vrijednost hrvatskog gospodarstva izražena u tekućim cijenama u deset godina više nego udvostručena.
U 2025. BDP bio oko 93 milijarde eura
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalni BDP Hrvatske u 2025. iznosio je približno 93 milijarde eura.
Prelazak granice od 100 milijardi eura zato bi značio daljnji snažan nominalni rast gospodarstva.
Pritom je važno razlikovati nominalni od realnog BDP-a. Nominalni BDP uključuje i promjene cijena, dok realni gospodarski rast pokazuje koliko je stvarno povećana količina proizvedenih roba i usluga.
Vlada za ovu godinu očekuje realni rast od oko 2,4 posto.
Europska komisija je u svojoj proljetnoj prognozi iz svibnja Hrvatskoj predviđala nešto viši rast, od 2,7 posto u 2026. i 2,5 posto u 2027. godini.
To je i dalje znatno iznad prosjeka Europske unije, za koju je Komisija u 2026. očekivala rast od 1,1 posto.
Rast usporio u prvoj polovini godine
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju 2026. realno poraslo 2,2 posto u odnosu na godinu ranije.
U drugom tromjesečju rast je usporio na 1,7 posto.
To znači da bi ostvarenje Vladine godišnje prognoze od 2,4 posto podrazumijevalo nešto snažniji rast u drugoj polovini godine nego u drugom tromjesečju.
Unatoč usporavanju, Hrvatska i dalje raste brže od prosjeka Europske unije.
Plenković je pritom, pozivajući se na procjene Europske komisije, naveo da je Hrvatska u razdoblju od 2025. do 2027. među četiri najbrže rastuća gospodarstva Europske unije.
Javni dug trebao bi pasti na 55,5 posto BDP-a
Premijer je u Saboru istaknuo i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u.
Prema aktualnoj Vladinoj projekciji iz rebalansa proračuna, javni dug trebao bi ove godine iznositi oko 55,5 posto BDP-a.
Za usporedbu, tijekom pandemijske 2020. godine udio javnog duga popeo se na oko 87,3 posto BDP-a.
Od tada je odnos javnog duga prema veličini gospodarstva smanjen za više od 30 postotnih bodova.
Europska komisija je u proljetnoj prognozi bila nešto opreznija te je za Hrvatsku u 2026. predviđala javni dug od 55,9 posto BDP-a.
BDP veći ne znači automatski i isti rast životnog standarda
Plenković je rast gospodarstva povezao i s približavanjem Hrvatske prosječnom životnom standardu Europske unije, boljim mogućnostima za mlade, rješavanjem stambenog pitanja i povratkom iseljenika.
Ipak, sama činjenica da nominalni BDP prelazi 100 milijardi eura ne znači da su životni standard ili realni dohoci stanovništva porasli istim tempom.
Za životni standard važniji su pokazatelji poput realnog BDP-a po stanovniku, kupovne moći, realnog rasta plaća i produktivnosti.
Granica od 100 milijardi eura zato prije svega označava novu nominalnu veličinu hrvatskog gospodarstva, dok će tempo približavanja razvijenijim članicama EU-a ovisiti o tome koliko će Hrvatska nastaviti rasti realno i povećavati produktivnost.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu