Hrvatski bruto domaći proizvod ove će godine prvi put premašiti sto milijardi eura, a Vlada iduće godine očekuje realni rast od 2,1 posto i nominalni BDP veći od 106 milijardi. U odnosu na veličinu gospodarstva Hrvatska ima relativno visoku javnu potrošnju.
Rashodi opće države su oko polovice BDP-a (ove godine malo više, iduće bi trebali biti neznatno ispod 50 posto), a u njihovu financiranju glavni su oslonac porezi. To samo govori u prilog važnosti šireg “ekosustava” u sferi poreza. Uz kreatore porezne politike, porezne obveznike te Poreznu upravu kao glavnu adresu zaduženu za pravodobno i pravilno ubiranje poreza, dio njega su i porezni savjetnici.
Promjena paradigme
“Od poreza danas dolazi oko 54 posto ukupnih prihoda državnog proračuna (za ovu godinu planirani su na 19,6 milijardi), a najizdašniji porezni prihod, od PDV-a, nosi čak 37 posto prihoda. Slično vrijedi i za jedinice lokalne samouprave jer gradovima i općinama porez na dohodak čini 50-ak posto njihovih prihoda”, istaknula je zamjenica ravnatelja Porezne uprave Marijana Vurajić Kudeljan na konferenciji Hrvatske komore poreznih savjetnika (HKPS).
Tim je skupom radnog naslova “Novo poglavlje porezne struke” u četvrtak obilježeno 25 godina poreznog savjetništva u Hrvatskoj i 15 godina postojanja same Komore. Ivan Čevizović, predsjednik HKPS-a, razvoj struke opisuje promjenom paradigme – od toga jesmo li ispravno obračunali porez i u rokovima predali poreznu prijavu prema pitanju jesmo li prepoznali rizike i na odgovarajući način upravljali njima. Ili, od puke interpretacije propisa i jednokratnog mišljenja i/li angažmana prema stvaranju stalnog partnerskog odnosa. Sve se više nameće i potreba da profesionalne usluge uključuju i dimenziju porezne strategije što je, uz ostalo, važno i pri planiranjima investicija ili npr. restrukturiranja, kaže predsjednik Komore.
Sva ta promišljanja, dodaje, danas su uvelike vezana uz procese digitalizacije, poput Fiskalizacije 2.0 i strukturiranih e-Računa, a tu su i regulatorne inicijative na razini EU-a. Među njima su promjene vezane uz globalni minimalni porez (15%) i multinacionalne grupe – tzv. Pillar Two, kao i dva povezana prijedloga Europske komisije iz ljeta ove godine – EU Tax Omnibus 2026 i DAC Recast. Dok se Tax Omnibus ponajprije odnosi na porezna pravila vezana uz određene prekogranične transakcije, kamate, dividende, restrukturiranja i dobit društava, DAC recast usmjeren je na smanjenje obveza izvještavanja, objedinjavanje pravila i administrativnu suradnju između država članica.
Prema poreznoj savjetnici Danijeli Moskalj, predložena pojednostavljenja nose i određene izazove i upitnike. Vezano uz globalni minimalni porez, ove godine dogovoreni OECD-ov “Side-by-Side paket” znači promjenu u načinu njegove primjene, ali prema izlaganju porezne savjetnice Biljane Švaljek, za Hrvatsku je najvažnije razumjeti da taj paket ne oduzima Hrvatskoj pravo oporezivanja dobiti ostvarene na njezinu teritoriju.
Govoreći o velikom spektru nadležnosti Porezne uprave sa svojih 3367 zaposlenih Vurajić Kudeljan navela je, među ostalim, da je uz nju svojim radom vezano čak oko 160 raznih tijela/institucija. Zbog kompleksnosti zadaća u njezinoj nadležnosti još 2020. pokrenuta su tri velika i povezana projekta koja su obilježila ovu godinu, ali se puni benfiti očekuju u 2027. To su digitalna transformacija PU-a, Fiskalizacija 2.0 te Središnji registar stanovništva. U okviru digitalizacije pojedini su niskorizični porezni postupci s građanima u cijelosti automatizirani, kroz porezne propise uvedeno je tzv. načelo samooporezivanja i snažno je proširen krug osoba u sustavu e-Porezne.
U sustavu fiskalizacije eRačuna, u kojemu sudjeluje više od 330 tisuća poduzetnika, od početka godine razmijenjeno je oko 113 milijuna eRačuna. U cilju uspješne prilagodbe novom sustavu mnogo se radilo s poreznim obveznicima, a u prekršajnim postupcima uglavnom se primjenjivalo načelo oportuniteta. No, s idućom godinom poduzetnici više neće moći računati na isti režim kao u prijelaznom razdoblju, iako to ne znači napuštanje spomenutog načela oportuniteta, poručila je zamjenica ravnatelja PU.
S početkom 2027. pak kreće i primjena MIKROeRačuna. Usto, tijekom iduće godine u punoj će funkcionalnosti biti i ove godine uspostavljeni Središnji registar stanovništva, treća poluga ulaska PU-a u digitalno doba. On će ubuduće zamijeniti popis stanovništva, a najveća mu je vrijednost u definiranju kućanstva, na čemu će se ubuduće temeljiti sva nacionalna socijalna davanja, što će u konačnici utjecati i na rashode državnog proračuna, podcrtala je Vurajić Kudeljan.
Rasprave o rashodnoj strani proračuna u pravilu idu ruku pod ruku s onima o poreznoj politici, reformama, konkurentnosti i fiskalnoj održivosti. Hrvatska porezna politika s tih je aspekata bila i tema panel rasprave održane u okviru prvog dana konferencije HKPS-a. Boris Lalovac, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za financije i državni proračun, prisjetio se pritom uobičajene situacije u Ministarstvu financija uoči donošenja plana proračuna: “Postavite limit rashoda na npr. 30 milijardi, a ministri vam dođu s apetitima za 35”.
Reforme i interesne skupine
Nerijetko svjedočimo prevelikim očekivanjima od porezne politike, ali istinske reforme i pitanje učinkovitog trošenja proračunskog novca ne rješavaju se u Ministarstvu financija, već u drugim resorima. Zahvati u porezni sustav imaju ograničen domet, smatra on. Na upit da ipak izdvoji neku poreznu reformu za koju smatra da bi bila dobrodošla, rekao je kako je to porez na nekretnine baziran na vrijednosti. No, usto je dodao i kako je vladama to teško politički izgurati jer su interesne skupine jake.
Porezne promjene koje je aktualna Vlada provodila proteklih godina Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole za ekonomiju i menadžment kolokvijalno je nazvala “petljanjima”. Ministarstvo financija bez drugih strukturnih promjena u konačnici više-manje ispada “novčanik”. Na pitanje da izdvoji reformu koju smatra najvažnijom rekla je kako je “reforma obrazovanja reforma svih reformi”, a posebice zagovara radikalnu internacionalizaciju sveučilišta.
Konzultant Josip Lozančić, koji je u vrijeme osnivanja Hrvatske komore poreznih savjetnika (2011.) bio u ulozi ravnatelja Porezne uprave, konstatirao je kako su po prirodi stvari i razvoja u funkcioniranju poreznih vlasti danas u fokusu neke druge stvari, što je uvelike povezano i s digitalizacijom. Porezna struka danas više potencira pitanja poput jasnoće i procjena učinaka propisa i općenito poboljšanja interakcije između poreznih obveznika i porezne uprave.
Siva ekonomija pak nekad je u javnom prostoru bila znatno zastupljenija kao tema, iako nije da u tom području baš nema izazova. Lalovac je u vezi s tim prepričao dvije zgode različita predznaka. Kad je za dogovorenu uslugu od majstora zatražio predračun ovaj mu je objasnio je onda cijena drukčija, dok mu se dostavljač pizze već nakon “dobar dan” krenuo ispričavati što je zaboravio ispis računa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu