Početak turističke sezone i priljev inozemnih eura donio je u lipnju ubrzanje ukupnih depozita svih domaćih sektora u odnosu na prethodne mjesece godine. Ukupni depoziti domaćih sektora u lipnju su porasli za 600 milijuna eura ili 1,2 posto na osnovi transakcija, a tome su pridonijeli veći priljevi iz inozemstva, odnosno početak turističke sezone, navodi se u komentaru Hrvatske narodne banke o kretanju kredita i depozita. U strukturi ukupnih depozita, porasli su prekonoćni depoziti, dok su oročeni depoziti ostali gotovo nepromijenjeni.

Rast depozita tvrtki

Promatrano prema sektorima, snažan rast prekonoćnih depozita zabilježen je kod nefinancijskih poduzeća, za 400 milijuna eura i stanovništva, za 300 milijuna eura, dok su se prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija smanjili za 100 milijuna eura. Nefinancijska poduzeća povećala su i oročene depozite, za 300 milijuna eura što je u gotovo cijelom iznosu poništeno smanjenjem oročenih depozita ostalih financijskih institucija i stanovništva, koji su se smanjili za 200 milijuna, odnosno 100 milijuna eura, primjećuje HNB.

Zbog baznog učinka, koji odražava snažniji rast lanjskog lipnja, skok ukupnih depozita domaćih sektora na godišnjoj razini usporio je sa 7,7 posto u svibnju na 5,8 posto u lipnju (na osnovi transakcija). Pritom se nastavilo snažno produbljivanje pada depozita ostalih financijskih institucija te usporavanje rasta depozita poduzeća, a usporio je i rast štednje stanovništva.

S druge strane, kreditna je aktivnost u lipnju nastavila se povećavati sličnom dinamikom kao prethodnih mjeseci. Kreditiranje je u lipnju na mjesečnoj razini povećano za 200 milijuna eura, 0,6 posto na osnovi transakcija. Taj rast se u potpunosti odnosi na segment stanovništva. Unatoč novog krugu državnog subvencioniranja, stambeni krediti porasli su tek 100 milijuna eura.

Gotovinski nenamjenski krediti bilježili su upola sporiji rast. Takav paradoksalni podatak, s obzirom na to da je poznato da su stambeno kreditiranje dosad ponajviše poticale subvencije, u središnjoj banci povezuju s aktualnim štrajkom službenika u pravosuđu.

Krediti za obrtna sredstva

U strukturi kreditiranja poduzeća, porast kredita za obrtna sredstva poklopio je sa smanjenjem kredita za investicije, prekoračenja po transakcijskim računima i sindiciranih kredita, što je rezultiralo gotovo nepromijenjenim iznosom kredita poduzećima, kao i onima ostalim financijskim institucijama.

Rast kredita stanovništvu na godišnjoj razini blago je ubrzao, sa 6,5 posto u svibnju na 6,6 posto u lipnju zbog veće potražnje za nenamjenskim zajmovima (s 5,7 na 6,3 posto), dok je godišnji rast stambenih kredita usporio s 9,5 na 9,2 posto. Rast kredita tvrtkama usporio je s 13,9 na 13,5 posto, dok je pad kredita ostalim nebankovnim financijskim institucijama ublažen, s 3,6 na 1 posto. Posljedično, godišnji rast ukupnih kredita blago je usporio s 9,3 posto u svibnju na 9,2 posto u lipnju, zaključuje analiza HNB-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost