Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman očekuje da će inflacija u Hrvatskoj tijekom 2027. godine usporiti na približno tri posto. Ipak, upozorava da će daljnje kretanje cijena uvelike ovisiti o geopolitičkim zbivanjima, osobito o cijenama energenata. U razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a osvrnuo se i na sve veće zaduživanje građana, kamatnu politiku Europske središnje banke (ECB) te stanje hrvatskog gospodarstva.
Govoreći o dvoznamenkastom rastu kreditiranja stanovništva, Žigman je podsjetio da je HNB sredinom ove godine postrožio uvjete kreditiranja kako bi ograničio prekomjerno zaduživanje i očuvao financijsku stabilnost.
U prvoj fazi, sredinom godine, pooštrili smo mjere zaduživanja građana, prije svega zbog toga što smo zabilježili visoke stope zaduživanja. One su još uvijek dvoznamenkaste. Želimo osigurati da se građani zadužuju održivo te da u slučaju krize i dalje mogu otplaćivati kredite, rekao je Žigman.
Prema njegovim riječima, već su vidljivi prvi znakovi usporavanja rasta zaduživanja, a dodatne promjene donosi i novi Zakon o potrošačkim kreditima, čija primjena počinje 20. studenoga. Nova pravila obuhvatit će i određene oblike kreditiranja izvan bankarskog sustava, a cilj je osigurati odgovorno zaduživanje građana i stabilnost financijskog sektora.
Više kamate zasad ne opterećuju znatnije građane
Europska središnja banka ove je godine u dva navrata povećala kamatne stope, ponajprije zbog inflatornih pritisaka povezanih s rastom cijena energije. Žigman je istaknuo da je inflacija cijena energenata dosegnula oko 20 posto, dok bi bez geopolitičkih poremećaja ukupna inflacija bila znatno umjerenija.
Bez tih geopolitičkih šokova imali bismo umjerenu stopu inflacije između dva i tri posto, rekao je guverner HNB-a.
Povećanje referentnih kamatnih stopa zasad se nije značajnije odrazilo na troškove zaduživanja građana, ponajprije zato što većina kredita ima fiksne kamatne stope. Slična je situacija i kod poduzeća, kod kojih se zasad ne bilježi snažnije prelijevanje viših kamatnih stopa na cijenu financiranja.
Žigman je pritom naglasio da hrvatske banke raspolažu velikom količinom likvidnih sredstava, što im omogućuje da i dalje nude relativno povoljne uvjete kreditiranja.
Odlazak Christine Lagarde neće promijeniti cilj ECB-a
Guverner se osvrnuo i na najavljeni odlazak predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, koja će dužnost napustiti osam mjeseci prije isteka svojeg osmogodišnjeg mandata.
Ocijenio je da takve promjene na čelu središnjih banaka nisu neuobičajene te da odlazak Lagarde ne bi trebao utjecati na temeljno usmjerenje monetarne politike eurozone.
ECB ima jasan cilj, a to je inflacija od dva posto u srednjem roku, poručio je Žigman.
Dodao je da se kao mogući nasljednici spominju kandidati iz Španjolske i Nizozemske, koje je ocijenio iskusnim i kvalitetnim središnjim bankarima.
Inflacija bi se 2027. trebala spustiti na tri posto
Govoreći o očekivanjima za hrvatsko gospodarstvo, Žigman je upozorio da će inflacija i tijekom sljedeće godine uvelike ovisiti o međunarodnim okolnostima, a posebno o kretanju cijena energenata. Kao primjer naveo je cijenu nafte, koja je prije godinu dana iznosila oko 60 dolara po barelu, dok je prije dva tjedna dosegnula 110 dolara.
Istaknuo je da je održavanje inflacije na razini od dva posto vrlo zahtjevno te da su državne mjere u Hrvatskoj i drugim zemljama eurozone pridonijele ublažavanju rasta cijena.
Poseban izazov i dalje predstavljaju usluge, čija je inflacija dosegnula 7,5 posto. Ipak, u HNB-u očekuju njezino postupno smirivanje tijekom 2027. godine.
U 2027. očekujemo smirivanje, iako svake godine imamo pritisak na rast cijena usluga. Cijene hrane zbog određenih klimatskih okolnosti mogu biti više, ali zasad nemamo nikakvih pokazatelja zbog kojih bismo trebali biti zabrinuti, rekao je Žigman.
Prema trenutačnim očekivanjima HNB-a, inflacija bi se u Hrvatskoj sljedeće godine trebala približiti stopi od tri posto.
HNB upozorava na važnost kontrole javnog duga
Komentirajući prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, Žigman nije želio izravno ocjenjivati odluke Ministarstva financija, no istaknuo je važnost održavanja proračunskog manjka na razini od tri posto BDP-a i nastavka smanjivanja javnog duga.
Prema njegovim riječima, odgovorno upravljanje javnim financijama važno je za očuvanje makroekonomske stabilnosti i povjerenja kreditnih agencija. Pritom je podsjetio da je hrvatski javni dug ispod 60 posto BDP-a te da se približava razini od 55 posto, što je među nižim udjelima u eurozoni.
Naglasio je i da je važno očuvati prostor za državne intervencije u slučaju novih međunarodnih kriza i geopolitičkih napetosti, koje bi mogle ponovno potaknuti inflaciju.
Jako je važno da postoji prostor za mjere u slučaju nastavka geopolitičkih napetosti kako bi se suzbila inflacija, zaključio je guverner HNB-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu