Gospodarski, tehnološki i sigurnosno Europa ne postavlja trendove nego pokušava pratiti tempo koji nabijaju drugi globalni akteri. Indikativno je da samo jedna američka kompanija, Nvidia, danas vrijedi više od dvadeset najvećih europskih tvrtki zajedno.

Umjetna inteligencija, kao najdominantnija tehnologija nove industrijske revolucije, duboko i široko transformira ekonomiju, društvo i globalne odnose moći. Nakon razdoblja slobodne trgovine kao norme, trgovinski ratovi prijete povećanjem troškova za potrošače i usporavanjem globalnog gospodarstva.

Istodobno, neodržive stope zaduženosti i deficiti javnih financija u nekim europskim državama postavljaju sve veća financijska ograničenja, istaknuo je na ovogodišnjem Zagrebačkom financijskom forumu u organizaciji Poslovnog dnevnika Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za proračune.

Zagreb financijski forum

Predsjednik Uprave HPB-a otkriva što se krije iza financijskog optimizma građana: ‘Plaće rastu brže od inflacije’

Takvo geopolitički nemilosrdno okruženje, dodaje Ressler, Europu poziva na buđenje pri čemu je nužno “produbiti unutarnje tržište, smanjiti administrativno opterećenje i pametno mobilizirati sredstva”, želimo li izbjeći ono što Mario Draghi u svom izvješću naziva ‘sporom agonijom’.

U srpnju ove godine Europska komisija predložila je novi proračun, odnosno višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. “Taj smjer je načelno jasan: povećanje konkurentnosti i produktivnosti europskog gospodarstva – kroz ciljana ulaganja u inovacije, industrijsku transformaciju, energetsku sigurnost i digitalnu infrastrukturu.

Na europskoj razini fokus politika sve se više pomiče prema većem financiranju konkurentnosti, uz rezanje administrativnog opterećenja i smanjenje regulacije. No nažalost, prije dva tjedna na sjednici nismo iz prvog pokušaja uspjeli postići većinu za izglasavanje Omnibusa 1, velikog paketa pojednostavljenja administrativnih opterećenja za poduzeća”, rekao je Ressler.

Europska komisija novim VFO-om predlaže budžet od gotovo 1,8 bilijuna eura – 1800 milijardi – u tekućim cijenama – što je otprilike 1,26 % bruto nacionalnog dohotka Unije, podsjetio je Ressler.

“Realni rast, kada se uračuna inflacija i 150 milijardi eura otplate duga iz programa NextGenerationEU je skroman – tek 0,02 postotna boda BND-a, ali i takav predstavlja politički problem za države koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobivaju”, istaknuo je europarlamentarac.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kako bilo, arhitektura novog proračuna doživljava najveće promjene u posljednjih dvadeset godina. Umjesto sadašnjih sedam proračunskih naslova, Komisija predlaže četiri, a broj programa smanjuje sa 52 na samo 16.

“Najveći dio proračuna – gotovo polovina – odnosi se na tzv. prvi stup – nacionalne i regionalne partnerske planove koji bi integrirali ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, ali i poljoprivredu, ribarstvo i migracije u jedinstveni okvir nacionalnih ulaganja i reformi po uzoru na model instrumenta za oporavak i otpornost. Ideja je povećati sinergiju između politika te vezati europsko financiranje uz konkretne rezultate. Financiranje na osnovi ostvarenih rezultata, a ne na temelju stvarnih troškova, značajno se razlikuje od tradicionalnog kohezijskog modela gdje se troškovi moraju dokazati”, kazao je Ressler.

Upravo oko reforme kohezijske i poljoprivredne politike vode su najveće rasprave gdje Parlament traži posebne poljoprivredne omotnice, veću europsku dodanu vrijednost i transparentnost u odobravanju nacionalnih reformskih planova, naznačio je Ressler pa dodao da će “kohezijska i poljoprivredna politika politički i dalje činiti temelj europskog proračuna, ali jasno uz modernizaciju i pojednostavljivanje”.

Istaknuo je da se najveći rast sredstava u novom europskom proračunu odnosi na konkurentnost i inovacije, “uz ideju stvaranja uvjeta da se javni novac iskoristi kao multiplikator privatnih ulaganja”.

U praksi će se kombinirati različiti proračunski alati – od bespovratnih sredstava, garancijskih shema i fondova rizičnog kapitala do financijskih instrumenata koji mobiliziraju privatni sektor. “Cilj je spustiti trošak kapitala za investicije koje donose produktivnost, izvoz i radna mjesta”, objasnio je.

Proračunska stavka – Konkurentnost, prosperitet i sigurnost – nosi gotovo 30 posto ukupnog proračuna, a zamišljena je kao novi strateški motor europske ekonomije.

“Središnji instrument postaje Europski fond za konkurentnost (ECF) s 362 milijarde eura, koji usmjerava ulaganja u četiri područja: čistu tranziciju i industrijsku dekarbonizaciju; zdravlje i biotehnologiju; digitalno vodstvo te otpornost, obranu i svemir. Ključna politička rasprava ovdje vodit će se oko ravnoteže između koncentracije sredstava u izvrsnost najnaprednijih tehnologija i kompanija s jedne i geografski ravnopravne raspodjele s druge strane. Globalna Europa, s planiranih deset posto ukupnih sredstava, naglašava dimenziju vanjskog europskog djelovanja”, naveo je Ressler.

Energetska i zelena tranzicija ostat će važan dio proračuna, “kroz prizmu konkurentnosti i smanjenja energetske ovisnosti” rekao je pa naglasio da se u području sigurnosti i obrane izdvajanja gotovo udvostručuju – za razvoj europske obrambene industrije, jačanje opskrbnih lanaca, dual-use tehnologije te za ulaganje u kibernetičku sigurnost i otpornost kritične infrastrukture.

Konačno, proračun će morati uključiti i novu dimenziju vlastitih prihoda. “Komisija predlaže pet novih izvora – od sustava trgovanja emisijama i mehanizma CBAM do posebnih doprinosa iz elektroničkog otpada, duhanskih trošarina i korporativnog poreza za velika poduzeća. U teoriji, ovi bi instrumenti mogli donijeti gotovo 60 milijardi eura godišnje dodatnih prihoda, čime bi se postupno smanjio pritisak na nacionalne doprinose država članica.

U praksi, međutim, uspjeh tog sustava ovisit će o političkoj volji država da svoje fiskalne nadležnosti – u vremenu kad su im financije pod pritiskom – podijele s Unijom. Budući da još uvijek nema dogovora oko otplate duga iz instrumenta NextGenerationEU, nove politike ovisit će uvelike i o uspjehu uvođenja novih vlastitih prihoda”, rekao je Ressler.

Na kraju, kazao je gdje Hrvatska može ostvariti najveći multiplikativni učinak po uloženom euru. “Najveći potencijal leži u strateškim ulaganjima koja povezuju energetsku tranziciju, industrijsku modernizaciju, uključujući obrambenu industriju, i digitalnu transformaciju. Industrija s većom dodanom vrijednošću predstavlja još jedno ključno područje. Modernizacija proizvodnih linija, dekarbonizacija procesa, robotizacija i digitalne tvornice omogućuju ubrzani povrat na investicije. Investicije koje planiramo, definirat će koliko smo konkurentni, koliko otpornosti gradimo i koliko inovacija možemo potaknuti za desetljeća koja dolaze”, zaključio je Ressler.