Predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina istaknuo je na Zagreb financijskom forumu kako je hrvatsko gospodarstvo, unatoč globalnim izazovima, u iznimno stabilnoj poziciji. Štednja građana i poduzeća kontinuirano rastu, potražnja za kreditima dosegnula je povijesno visoke razine, a bankarski sustav pokazuje otpornost i kvalitetu upravljanja rizicima.

Inflacija i kamatne stope ne usporavaju hrvatske potrošače

Badurina je naglasio da su promjene u monetarnom okruženju, rast inflacije i kamatnih stopa, imale drukčiji učinak nego u prethodnim gospodarskim ciklusima.

vatrogasci su na terenu

FOTO: Zapalilo se skladište guma u Svetoj Nedelji

“Inflacija obično potiče kućanstva da ubrzaju kupnje jer očekuju rast cijena, dok rast kamatnih stopa odvraća od zaduživanja i potiče štednju. No, u Hrvatskoj danas svjedočimo neobičnoj situaciji: i štednja i krediti snažno rastu paralelno”, rekao je Badurina.

Prema podacima koje je iznio, od kraja 2019. do sredine 2025. potražnja za kreditima porasla je za 19 milijardi eura, dok su depoziti u bankarskom sustavu narasli s 45 na 68 milijardi eura. Taj dvostruki rast objašnjava se stabilnim priljevom sredstava iz Europske unije, ograničenim ulaganjima u inozemstvu i povjerenjem u domaći financijski sustav.

Plaće rastu brže od inflacije

Govoreći o kreditnoj sposobnosti građana, Badurina je istaknuo kako rast plaća i porezna rasterećenja amortiziraju pritiske viših cijena.

“Nominalni rast plaća u ovoj je godini oko 10 posto, a realni oko šest posto, što znači da plaće rastu brže od inflacije. To je rezultat snažnog gospodarskog rasta, nominalnog udvostručenja nominalnog BDP-a u zadnjih deset godina i aktivne fiskalne politike”, rekao je.

Podsjetio je i da je prije globalne financijske krize 2007. omjer kredita i depozita iznosio 94 posto, dok je danas tek 77 posto, što pokazuje znatno veći stupanj likvidnosti i stabilnosti sustava. “Udio nenaplativih kredita danas je na povijesno najnižim razinama, što govori o zdravlju bankarskog sektora”, dodao je.

HPB među najstabilnijima u sustavu

Hrvatska poštanska banka, nalazi se u izuzetnoj poziciji. “Trošak rizika HPB-a u proteklih pet godina iznosi samo 0,18 postotnih poena, dok je prosjek sektora 0,32. Naša pokrivenost rezervacijama iznad je europskog prosjeka, 72 posto u odnosu na 65 posto. Takvi rezultati omogućili su nam i ponovno isplaćivanje dividende dioničarima”, naglasio je Badurina.

PRILIKA ZA HRVATSKE PODUZETNIKE

Tvrtka iz malog slavonskog grada postala je heroj održivosti. Sada se traže novi pobjednici, a nagradni fond premašuje 18.000 eura

Digitalna vidljivost

Dobra fotografija danas vrijedi više od tisuću riječi, ali važno je znati kako je iskoristiti

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

‘Zagreb ima tradiciju i znanje da bude ključna financijska točka Europe’

Istaknuo je i važnost diverzifikacije kreditnog portfelja, uz manju koncentraciju na velike skupine povezanih osoba: “Nekad smo prolazili kroz razdoblja gubitaka u kreditiranju, no danas je HPB primjer odgovorne kreditne politike i stabilne bilance.”

Prilika, a ne prijetnja

Na pitanje o jačanju integracije regionalnih tržišta kapitala Badurina je rekao da inicijativu u potpunosti podržava, jer ona može donijeti nove prilike hrvatskom gospodarstvu.

“Ne očekujemo odljev depozita iz banaka, već komplementarnost između bankarskog sustava i tržišta kapitala. To je znak zrelosti gospodarstva, a ne prijetnja”, pojasnio je.

Digitalna transformacija i pritisak na marže

Osvrćući se na izazove u 2026. godini, Badurina je naveo da će pad referentnih kamatnih stopa smanjiti profitne marže banaka, ali dugoročno imati pozitivan učinak na gospodarstvo. “Niže stope potaknut će veću potražnju za kreditima, što će se u konačnici pozitivno odraziti i na banke“, rekao je.

Drugi ključni izazov vidi u digitalnoj transformaciji. “Ulaganja u umjetnu inteligenciju i digitalne kanale povećavaju učinkovitost i smanjuju troškove, ali nose i društvene izazove. Naš je cilj zadržati optimalnu ravnotežu između digitalnog i osobnog bankarstva, HPB-ova prednost oduvijek je bila u kombinaciji online i offline pristupa klijentima”, zaključio je Badurina.