Dok Revolut ubrzano grabi prema ambicioznom cilju izlaska na burzu uz valuaciju od 200 milijardi dolara, Financial Times otkrio je da je Europska središnja banka (ECB) prošle godine privremeno ograničila dio poslovanja najvrjednijeg europskog fintecha zbog zabrinutosti oko načina na koji odobrava i lansira nove financijske proizvode.
Prema ekskluzivnim informacijama FT-a, ECB je tijekom ljeta 2025. europskom ogranku Revoluta privremeno zabranio uvođenje novih proizvoda na području Europskog gospodarskog prostora (EGP) dok ne otkloni nedostatke u internim procesima odobravanja. Regulator je zatražio i neovisnu reviziju funkcija upravljanja rizicima, pravne kontrole i usklađenosti poslovanja koje prate lansiranje novih usluga.
Najveća kazna u Litvi
ECB je od Revoluta zatražio preispitivanje broja zaposlenih, njihovih kompetencija te neovisnosti funkcija koje sudjeluju u odobravanju novih proizvoda. Regulator je inzistirao da buduće proizvode odobravaju stručnjaci za rizik, pravna pitanja i usklađenost poslovanja te da se detaljnije procjenjuje njihov utjecaj na kapital i likvidnost banke, navodi FT. Još značajnije zvuči podatak da je Revolut bio ograničen i u aktivnostima izvan Europe.
Prema navodima FT-a, europski ogranak nije smio primati nove klijente niti provoditi akvizicije izvan EGP-a dok ne ispuni zahtjeve regulatora. Iako nije poznato jesu li sva ograničenja u međuvremenu ukinuta, vijest je izazvala veliku pozornost jer se odnosi na kompaniju koja danas vrijedi oko 115 milijardi dolara i otvoreno najavljuje izlazak na burzu do 2028. godine uz ciljanu valuaciju od čak 200 milijardi dolara.
Što to znači za hrvatske korisnike? Za više od 700 tisuća hrvatskih korisnika najvažnija je činjenica da ECB nije doveo u pitanje sigurnost depozita, kapitalnu snagu ili likvidnost banke. Riječ nije o financijskoj stabilnosti Revoluta, nego o procjeni regulatora da se poslovanje i ponuda proizvoda šire brže nego što rastu sustavi unutarnje kontrole koji bi takav rast trebali pratiti.
Hrvatska i Slovenija danas su među najuspješnijim tržištima Revoluta u regiji. “U Hrvatskoj imamo 700 tisuća korisnika i u 2025. godini zabilježili smo dvoznamenkasti rast od 30 posto. Ne vidimo usporavanje, već ubrzanje”, izjavio za Bloomberg Adriju Ignacio Zunzunegui, direktor Revoluta za Južnu Europu. Upravo zato ova priča nadilazi sam Revolut. Ograničenja ECB-a naglašavaju napetosti između brzo rastućih fintech tvrtki koje mijenjaju tradicionalno bankarstvo i regulatora čiji je zadatak zaštititi potrošače te ograničiti rizike za financijski sustav.
Istodobno se već godinama vodi rasprava može li Europa stvoriti tehnološke i financijske divove usporedive s američkima. Kritičari tvrde da regulativa koči inovacije i rast, dok regulatori uzvraćaju da upravo strogi nadzor osigurava stabilnost financijskog sustava. Revolut je možda najbolji primjer tog sukoba.
Suosnivač i glavni izvršni direktor Nikolay Storonsky godinama gradi kulturu koja više podsjeća na Silicijsku dolinu nego na tradicionalnu banku. U podcastu iz 2024. zaposlenike je opisao kao “self-guided missiles”, odnosno samonavođene projektile. “Pritisnu gumb i sami ostvaruju ciljeve”, rekao je Storonsky opisujući kulturu velike autonomije i odgovornosti. Takav pristup pokazao se iznimno uspješnim. Od osnutka 2015. Revolut je izrastao u jednu od najvećih europskih fintech kompanija s više od 75 milijuna korisnika diljem svijeta. Prema FT-u, ECB je procijenio kako organizacijska struktura i kontrolni mehanizmi nisu pratili brzinu kojom je kompanija širila poslovanje i uvodila nove proizvode.
Banka Litve, koja s ECB-om nadzire Revolutove europske operacije, prošle godine izrekla je fintechu kaznu od 3,5 milijuna eura zbog nedostataka u sustavima za sprječavanje pranja novca. Regulator je tada utvrdio proceduralne propuste u praćenju poslovnih odnosa i transakcija, iako nije pronašao konkretne slučajeve pranja novca.
Bila je to najveća kazna koju je litavski regulator ikada izrekao jednoj financijskoj instituciji. Posljednja sekundarna prodaja dionica zaključena u studenome procijenila je Revolut na 75 milijardi dolara, u odnosu na 45 milijardi dolara godinu ranije. Kako je vrijednost kompanije snažno rasla, uprava je ubrzala planove međunarodne ekspanzije. Revolut je već osigurao bankarsku licencu u Meksiku, a nedavno je podnio i zahtjev za bankarsku licencu u Sjedinjenim Američkim Državama.
Financijski rezultati dodatno pokazuju zašto investitori vjeruju kompaniji. Prihodi Revoluta prošle su godine porasli 46 posto, s 3,1 milijarde na 4,5 milijardi funti (oko 5,3 milijarde eura). Dobit prije oporezivanja dosegnula je rekordnih 1,7 milijardi funti (oko dvije milijarde eura), što predstavlja rast od 57 posto u odnosu na godinu ranije.
Tržište kriptotokena
Posebno snažno rastao je kreditni portfelj. Krediti klijentima povećani su 120 posto, na 2,2 milijarde funti (oko 2,6 milijardi eura), dok kompanija sve agresivnije ulazi u područja koja su desetljećima bila rezervirana za tradicionalne banke – kreditne kartice, potrošačke kredite, prekoračenja i štedne proizvode.
Revolut je u srijedu od Ciparske komisije za vrijednosne papire i burze (CySEC) dobio i europsku MiCA (Markets in Crypto-Assets) licencu. Time je postala jedna od prvih velikih financijskih platformi u Europi koja posluje u skladu s novom europskom regulativom za tržište kriptotokena. MiCA licenca omogućit će Revolutu da dio kriptoaktivnosti obavlja samostalno te dodatno razvija vlastitu platformu Revolut X, priopćila je tvrtka. Upravo zato priča o intervenciji ECB-a ima šire značenje od jedne regulatorne mjere.
Ona pokazuje koliko je teško pomiriti logiku tehnološkog startupa, koji raste brzinom digitalnih platformi, s pravilima bankarskog sektora koji se temelji na oprezu, kontroli i postupnom širenju. A odgovor na pitanje tko će u tom sukobu dugoročno popustiti – fintech inovatori ili europski regulatori – mogao bi odrediti budućnost ne samo Revoluta nego i europske fintech industrije u cjelini.
