Nakon razdoblja iznimno snažnog rasta primanja, koji je u 2024. i 2025. godini nerijetko premašivao deset posto na godišnjoj razini, hrvatsko tržište rada u 2026. ulazi u fazu normalizacije. Ekonomski analitičari i Europska komisija predviđaju usporavanje nominalnog rasta plaća na održiviju razinu od oko četiri do šest posto. Glavni razlozi za to su smirivanje inflacije i postupno hlađenje potražnje za radnom snagom, no ključni pokretači rasta i dalje su itekako prisutni. Rekordno niska nezaposlenost, koja bi se trebala spustiti na oko 4,5 posto, i duboki strukturni manjak radnika u gotovo svim sektorima osiguravaju da pritisak na poslodavce ne popušta. U takvim okolnostima, bitka za svakog kvalitetnog radnika nastavlja se, a plaća ostaje glavno oružje u toj borbi.

Njemačka

Od 1. ožujka promjene za milijune vozača, dosadašnje tablice prestaju važiti, obvezne nove registracije

Najveći i najizravniji dobitnici novih kretanja su dvije velike skupine zaposlenika. Prvu čine radnici na minimalnoj plaći, kojih je u Hrvatskoj oko 130 tisuća. Vlada je potvrdila kako od početka 2026. godine minimalna bruto plaća raste za osamdeset eura i doseže iznos od 1.050 eura. Ovim potezom minimalac se približio udjelu od 53 posto prosječne plaće, što izravno poboljšava životni standard najugroženijih radnika u sektorima poput maloprodaje, uslužnih djelatnosti i dijelova prerađivačke industrije. Drugu skupinu čine zaposlenici u državnom i javnom sektoru. Kroz dogovore sa sindikatima, oko 265 tisuća ljudi dobit će zajamčena povećanja osnovice u tri navrata tijekom godine, što će dodatno povećati jaz između primanja u javnom i privatnom sektoru, stvarajući pritisak na privatne poslodavce da prate taj trend kako bi ostali konkurentni.

U privatnom sektoru slika je nešto složenija jer je završila era automatskih povišica za sve. Poslodavci sada kirurški precizno usmjeravaju novac prema onima koji su im najpotrebniji. Na vrhu liste želja i dalje su visoko specijalizirani tehnološki stručnjaci. Iako se opći rast u IT sektoru usporio, potražnja za ekspertima u područjima poput umjetne inteligencije, podatkovne znanosti i kibernetičke sigurnosti nikada nije bila veća. Podaci pokazuju da su plaće za uloge poput podatkovnih znanstvenika u prethodnom razdoblju rasle i do 36 posto, što je daleko iznad nacionalnog prosjeka. Digitalna transformacija tradicionalnih industrija, poput zdravstva i proizvodnje, stvara potpuno nove, visoko plaćene pozicije za stručnjake koji znaju spojiti tehnologiju s industrijskim procesima.

Istovremeno, kronični nedostatak radne snage najviše se osjeća u deficitarnim obrtničkim i uslužnim zanimanjima, gdje plaće rastu iz čiste nužde. Poslodavci u građevinskom sektoru prisiljeni su nuditi sve veća primanja kako bi zadržali zidare, fasadere i montere. Slična je situacija s vodoinstalaterima, električarima i automehatroničarima, čije su vještine postale zlata vrijedne. U turizmu i ugostiteljstvu, unatoč uvozu strane radne snage, kvalitetni domaći kuhari i konobari i dalje mogu diktirati uvjete, osobito u turističkim središtima gdje potražnja tijekom sezone drastično nadmašuje ponudu. Za ove radnike plaća više nije samo naknada za rad, već ključan faktor u odluci hoće li ostati u Hrvatskoj ili potražiti priliku u inozemstvu.

_{* uz korištenje AI-ja}