Cijena zlata u utorak je zabilježila tek neznatne promjene, dajući lažni privid mira na tržištima koja su zapravo na rubu živaca. Nakon iznimne volatilnosti proteklih dana, cijena se spustila na 4.540,87 dolara po unci, što je pad od 0,57 posto, no ulagači su daleko od opuštanja. Glavni pokretač neizvjesnosti su dramatični događaji na Bliskom istoku, gdje je američki predsjednik Donald Trump povukao potez koji je iznenadio svijet – u posljednji trenutak je odgodio planirani vojni napad na Iran. Ova odluka privremeno je smirila strah od eskalacije otvorenog sukoba, no istovremeno je otvorila Pandorinu kutiju pitanja o tome što slijedi, držeći investitore u stanju napetog iščekivanja. Tržište se sada ponaša poput zatišja pred buru, pokušavajući dešifrirati signale koji dolaze iz Washingtona i Teherana.

Povratak stambenim projektima

‘Stanovi postaju cjelina koja podsjeća na obiteljsku kuću, ali s manje troškova održavanja’

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u ponedjeljak da je osobno zaustavio vojnu akciju protiv Irana koja je, prema neslužbenim informacijama, bila spremna za izvođenje. Odluka o odgodi navodno je uslijedila nakon apela čelnika Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su zatražili dodatno vrijeme za diplomatsko rješenje krize. Trump je u svom stilu poručio da su u tijeku “ozbiljni pregovori” s Teheranom te da postoji “vrlo dobra šansa” za postizanje sporazuma koji bi spriječio Iran da razvije nuklearno oružje. Ipak, upozorio je da je SAD spreman izvesti “potpuni napad velikih razmjera” ukoliko se ne postigne prihvatljiv dogovor. Dodatnu dimenziju priči daju i izvori iz Pentagona koji su navodno upozorili Trumpa na značajno ojačanu protuzračnu obranu Irana, što je moglo utjecati na odluku. Iranski mediji bliski Revolucionarnoj gardi, s druge strane, komentirali su kako je riječ o Trumpovom pokušaju prikupljanja političkih poena prijetnjama, ističući da je Iran spreman snažno odgovoriti na svaku vojnu akciju.

Tržišta su na ove vijesti reagirala s velikim oprezom, a početno olakšanje brzo je zamijenila sumnja u brzo i trajno rješenje krize. Kako je istaknuo Ilya Spivak, voditelj globalne makroekonomije u tvrtki Tastylive, na tržištima se danas “slijegala prašina” nakon burnog kraja prošlog tjedna. “Tržišta pokušavaju shvatiti kamo krenuti dalje dok iščekuju rizični događaj sredinom tjedna”, izjavio je Spivak, misleći pritom na objavu zapisnika s travanjskog sastanka američke središnje banke (Fed). Upravo će taj dokument biti pod posebnim povećalom jer ulagači u njemu traže svježe naznake o budućem smjeru monetarne politike. Prema izvještaju Reutersa, neizvjesnost je ključna riječ koja opisuje raspoloženje među investitorima, koji su se nakon nedavnog pada cijena zlata na najnižu razinu u više od mjesec dana sada primirili, čekajući idući veliki poticaj.

Zlato se tradicionalno smatra “sigurnim utočištem” za kapital u vremenima geopolitičke nestabilnosti, no njegova je dinamika u kontekstu trenutnog sukoba postala iznimno složena i nepredvidiva. Iako su geopolitički rizici na vrhuncu, nekoliko snažnih faktora istovremeno vrši pritisak na cijenu i sprječava njezin značajniji rast. Prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca potaknule su rast cijena nafte, što je izazvalo zabrinutost od jačanja inflacije. Paradoksalno, iako je zlato poznato kao zaštita od inflacije, strah od rasta cijena potiče očekivanja da bi središnje banke mogle zadržati ili čak podići kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Više kamatne stope smanjuju privlačnost zlata jer ono, za razliku od obveznica, ne donosi prinos u vidu kamate. Istovremeno, u trenucima globalne panike, dio investitora okrenuo se američkom dolaru kao alternativnom sigurnom utočištu, što je dodatno oslabilo potražnju za plemenitim metalom. Stabilnost cijene zlata usred ovakve krize iznenadila je dio analitičara, no unatoč nedavnom padu, valja napomenuti da je njegova cijena i dalje čak 37,99 posto viša nego prije godinu dana.

Fed u fokusu i borba s inflacijom

Kretanje cijene zlata neraskidivo je povezano i sa širim globalnim ekonomskim trendovima, a ključan faktor ostaju odluke američke središnje banke. Ulagači s nestrpljenjem očekuju zapisnik Feda, koji će biti objavljen u srijedu, nadajući se da će ponuditi jasnije smjernice o monetarnoj politici. Snažni podaci o inflaciji u Sjedinjenim Državama već su smanjili očekivanja o skorom smanjenju kamatnih stopa, što dodatno pritišće cijenu zlata. Situaciju dodatno komplicira i promjena na čelu Feda. Kako je u ponedjeljak potvrdio dužnosnik Bijele kuće, Kevin Warsh bit će u petak imenovan novim šefom Feda, i to upravo od strane predsjednika Trumpa. Financijer Warsh tako preuzima kormilo središnje banke u iznimno osjetljivom trenutku, dok se ona bori sa sve jačom inflacijom koja bi mogla otežati provedbu smanjenja kamatnih stopa koje Trump toliko priželjkuje.

Prognoze za budućnost cijene zlata ostaju duboko podijeljene. Dio analitičara predviđa daljnji rast, potaknut kontinuiranom kupnjom zlata od strane središnjih banaka diljem svijeta, općom globalnom nestabilnošću i mogućim dugoročnim slabljenjem dolara. Drugi su, pak, oprezniji i ističu da bi visoke kamatne stope i snaga američke valute mogle ograničiti bilo kakav značajniji rast cijene. U međuvremenu, pad su zabilježili i drugi plemeniti metali: cijena srebra pala je 1,3 posto na 76,63 dolara po unci, platina je izgubila 0,5 posto vrijednosti i trgovala se po 1.969,84 dolara, dok je paladij pao za 1,2 posto na 1.401,74 dolara. Bez obzira na kratkoročne oscilacije, zlato se dugoročno i dalje smatra jednim od najpouzdanijih oblika ulaganja za očuvanje vrijednosti u nesigurnim vremenima.