Rat u Iranu stavlja globalno gospodarstvo na ozbiljan test, no burze tržišta u razvoju zasad pokazuju otpornost, pišu analitičari Raiffeisen Capital Managementa. Dok je početak godine bio obilježen pretežno pozitivnim vijestima vezanima uz makroekonomske trendove, monetarnu politiku i poslovne rezultate kompanija, od kraja veljače dominantna tema postaje rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana. Na početku godine dionička tržišta u razvoju jasno su nadmašivala razvijena tržišta. U ožujku je dio tih dobitaka izgubljen, ponajviše zbog snažnog rasta cijena sirove nafte i derivata, što je posebno pogodilo zemlje u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji koje ovise o uvozu energije. Istodobno su izvoznici sirovina, poput Brazila, zadržali relativnu stabilnost. U travnju se trend ponovno preokrenuo te su tržišta u razvoju ponovno preuzela vodstvo u odnosu na razvijena gospodarstva.

Bez snažnije korekcije

I dionička i obveznička tržišta, kako u razvijenim tako i u tržištima u razvoju, pokazuju zavidnu otpornost. S obzirom na najveći energetski šok od 1970-ih i blokadu trgovinskih tokova kroz Hormuški tjesnac koja traje već oko šest tjedana, moglo se očekivati i znatno snažnije korekcije.

“Razloga za ovakvu stabilnost ima više. Dio tržišta u razvoju profitira od viših cijena nafte jer su izvoznici energije. Istodobno još uvijek postoje značajne zalihe koje ublažavaju poremećaje u opskrbi, a prije izbijanja sukoba tržište nafte bilo je u fazi viška ponude. Dodatno, kompanije iz sektora poluvodiča i umjetne inteligencije bilježe snažan rast prihoda i dobiti te se percipiraju kao relativno otporne na geopolitičke rizike u Zaljevu. U mnogim indeksima tržišta u razvoju takve kompanije danas imaju ključnu težinu.”, kaže Karin Kunrath, glavna investicijska direktorica Raiffeisen Capital Managementa.

Važan je i strukturni pomak. Većina tržišta u razvoju danas je manje ovisna o američkom dolaru nego ranije. Očekivanja da bi monetarna politika SAD-a mogla biti ublažena, čak i u kontekstu rata, potaknula su dio investitora da već sada zauzimaju pozicije u očekivanju oporavka, potaknutog nižim kamatama i slabijim dolarom. Ipak, sve je izraženiji raskorak između kretanja na financijskim tržištima i posljedica koje sukob u Iranu ima na realno gospodarstvo. Za sada se ti učinci još uvijek mogu ublažiti, no što dulje Hormuški tjesnac ostane zatvoren – uz potencijalne poremećaje i u Crvenom moru – to će jaz između tržišta i realnog gospodarstva biti veći. Većina analitičara procjenjuje da bi trajno zatvaranje tjesnaca u razdoblju od tri do sedam tjedana proizvelo nepovratne negativne posljedice za globalno gospodarstvo. Ipak, tržišta trenutno polaze od pretpostavke da ključni akteri, uključujući Kinu i Rusiju, nemaju interes za daljnju eskalaciju te da će doći do nekog oblika dogovora u posljednjem trenutku. Dio tržišta također računa na deeskalaciju ako bi američka tržišta značajnije pala. Koliko su ta očekivanja realna, ostaje otvoreno pitanje. Obveznice tržišta u razvoju denominirane u tvrdim valutama u početku su bile pod pritiskom.

“Eskalacija na Bliskom istoku povećala je premije rizika u odnosu na američke državne obveznice, a rast kamatnih stopa u SAD-u dodatno je opteretio ovaj segment. Privremeno smirivanje sukoba već je dovelo do smanjenja tih premija. Obveznice u lokalnim valutama pokazale su veću otpornost, osobito u zemljama izvoznicama sirovina. U državama poput Brazila i Meksika visoke realne kamatne stope i stabilne valute podržane cijenama nafte osigurale su solidne prinose.”, piše Kunrath. Daljnji razvoj uvelike ovisi o trajanju blokade Hormuškog tjesnaca. Dok god su cijene energije visoke, obveznice u lokalnim valutama zemalja izvoznica energije ostaju atraktivnije. Euro je strukturno osjetljiviji na energetske šokove nego mnoge valute tržišta u razvoju, što investitorima iz eurozone može donijeti dodatnu diversifikaciju.

Mađarska u fokusu

Mađarska se našla u središtu pozornosti nakon parlamentarnih izbora u travnju. Dugogodišnji premijer Viktor Orbán bio je godinama u sukobu s Europskom komisijom i većinom država članica EU, što je izborima dalo širi europski značaj. Neočekivano uvjerljivu pobjedu odnijela je nova oporbena stranka Tisza, predvođena Péterom Magyarom. Osvojena dvotrećinska većina omogućuje duboke političke zaokrete i potencijalno usklađivanje sa zahtjevima Bruxellesa. Financijska tržišta reagirala su izrazito pozitivno. Burzovni indeks u Budimpešti dosegnuo je rekordne razine, a forinta se svrstala među najjače valute ove godine. Ključna očekivanja tržišta odnose se na rješavanje spora s EU-om i deblokadu više od 30 milijardi eura europskih sredstava koja su dosad bila zamrznuta.