Hrvatski bankarski sustav stabilan je, likvidan i konkurentan, a kamatne stope u Hrvatskoj i dalje su među najnižima u Europskoj uniji, istaknula je direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko na konferenciji Zagreb financijski forum u organizaciji Poslovnog dnevnika. Kako je naglasila, “banke su spremne podržati rast gospodarstva, ali ključ dugoročnog razvoja leži u jačanju pravne sigurnosti i vladavine prava”.

Perko je okupljenoj publici poručila da su kamatne stope na kredite u Hrvatskoj konkurentne te da kreditori posluju učinkovito. “Troškovna efikasnost hrvatskih banaka bolja je od prosjeka europskih, a kamatne stope na kredite poduzećima i stanovništvu kreću se među najnižima u EU”, kazala je, dodavši da su u rujnu prosječne kamatne stope na kredite poduzećima bile oko tri posto.

Spojene posude

Usporedno s niskim kamatnim stopama na kredite, Perko je komentirala i prigovore o niskim kamatama na štednju. “Moramo shvatiti da je sve to sustav spojenih posuda – niske kamate na štednju omogućuju i niske kamate na kredite”, pojasnila je. Uz to je podsjetila da prosječni štedni depozit građana iznosi oko 10.700 eura, što potvrđuje snažnu kulturu štednje, ali i važnost održavanja stabilnog bankarskog sustava koji upravlja tim kapitalom.

Banke, kaže, raspolažu dovoljnim kapitalom i likvidnošću za podršku kreditnom ciklusu. “Adekvatnost kapitala dvostruko je veća od minimalno propisane, a likvidnost jednako tako. Prostora za rast kredita ima”, istaknula je. Najveći rast bilježe stambeni krediti, koji su do kolovoza ove godine porasli 14,2 posto, ali Perko upozorava da je taj rast dijelom potaknut novim makroprudencijalnim mjerama HNB-a i završetkom razdoblja povoljnih kamatnih stopa.

Ipak, pozitivno je što raste kreditiranje investicija. “Investicije su kičma razvoja gospodarstva, a dvoznamenkasti rast investicijskih kredita ohrabruje”, rekla je. Posebno je naglasila kako 58 posto svih kredita odlazi malim i srednjim poduzećima, što demantira kritike i pozive na “intervencije države” koje su se mogle čuti i iz saborskih klupa. “Ne trebaju nam državne intervencije – tržište treba pustiti da radi ono što najbolje zna”, dodala je.

Kada je riječ o troškovima regulacije i strukturnim izazovima, Perko drži da još uvijek ima prostora za poboljšanja. “Svi mi želimo manje regulatornih troškova i što više tržišnih uvjeta poslovanja”, istaknula je. U tom kontekstu pozdravila je aktivnosti Ministarstva financija usmjerene na jačanje tržišta kapitala i financijsku pismenost građana, koje, kaže, predstavljaju temelj održive financijske stabilnosti i dublje integracije Hrvatske u europski financijski okvir.

Neuralgična točka

Ako pogledamo vladavinu prava, nalazimo se na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Lošija samo Grčka

Unatoč snažnom razvoju bankarskog sektora, Perko upozorava da Hrvatska zaostaje u nekim ključnim područjima. “Ako pogledamo vladavinu prava, nalazimo se na pretposljednjem mjestu u Europskoj uniji, ispred samo Grčke. To je porazno i to moramo mijenjati”, poručila je. Podsjetila je i na primjer konverzije kredita u švicarskim francima, što je tema o kojoj se govori i danas, deset godina kasnije.

Perko se dotaknula i važnosti financijske pismenosti, gdje su rezultati Hrvatske ispod europskog prosjeka. “Znanja su nam solidna, ali stavovi i ponašanja zaostaju. Upravo u tim područjima treba najviše raditi”, rekla je. Dodala je i da visokoobrazovana populacija, uključujući i javne dužnosnike, mora bolje razumjeti financijske procese kako bi se donosile odgovorne odluke.

“Vidjeli smo iz niza pokazatelja da u bankarstvu, kapitalu i dostupnosti financiranja nemamo problem. Pa ‘ajmo prestati upirati prstom u onaj dio gdje nema problema i početi svi raditi tamo gdje ih očito ima – pravnu sigurnost, poslovnu klimu i vladavinu prava.”

Dodala je kako su ta tri područja nezaobilazna za dugoročno povjerenje investitora. “Samo uz stabilan i siguran bankarski sustav, ali i pravnu državu i financijski pismene građane, možemo govoriti o održivom razvoju”, zaključila je Perko.