Hrvatska će 2026. godinu dočekati s nastavkom pozitivnih makroekonomskih trendova, ali i s fokusom na dublje strukturne promjene u financijskom sustavu. “Prošlu godinu završili smo s rastom BDP-a od 3,9 posto, a u drugom kvartalu ove godine rast je iznosio 3,6 posto. Javni dug se kontinuirano smanjuje i do kraja godine trebao bi pasti ispod 57 posto BDP-a”, izjavila je Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav Ministarstva financija.

zagreb financijski forum

Evo gdje Hrvatska može najviše profitirati: Ressler o novom europskom proračunu teškom 1,8 bilijuna eura

Prema njezinim riječima, Hrvatska je danas “na povijesno najvišoj razini kreditnog rejtinga” te se nalazi među 45 zemalja svijeta s rejtingom A kod sve tri agencije. “Prije samo osam godina bili smo među zemljama s najnižim rejtingom u Europi. Danas smo u društvu onih s najvišom razinom financijske stabilnosti”, istaknula je.

Zorić je naglasila kako snažni gospodarski pokazatelji otvaraju prostor za razvoj tržišta kapitala, koje država prepoznaje kao sljedeći strateški prioritet. “Bez snažnog tržišta kapitala nema snažnog gospodarstva. Zato je država odlučila preuzeti aktivniju ulogu, počevši od izdanja državnih vrijednosnih papira za građane”, kazala je.

Od 2023. do danas Ministarstvo financija provelo je tri izdanja obveznica i 13 izdanja trezorskih zapisa, ukupne vrijednosti veće od 11 milijardi eura. “Danas 8,5 posto našeg javnog duga drže hrvatski građani. Isplatili smo više od 320 milijuna eura kamata, a više od 340 tisuća uplata pokazuje koliko su građani prepoznali ovu mogućnost ulaganja”, rekla je.

Uz izdavanje vrijednosnih papira, Ministarstvo je pokrenulo i digitalnu platformu e-riznica te mobilnu aplikaciju koja omogućuje kupnju obveznica i zapisa “u svega četiri klika”. “Infrastrukturu koju je razvila država koristit će i privatne kompanije koje žele sudjelovati na tržištu kapitala”, dodala je Zorić.

Vlada je krajem 2024. usvojila Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala 2025.–2030., koji uključuje pet ključnih smjerova: regionalnu integraciju, digitalizaciju, jačanje korporativnog upravljanja, povećanje likvidnosti i razvoj novih investicijskih instrumenata.

“Takav dokument nikada ranije nismo imali. U njegovu izradu od početka su uključeni predstavnici industrije, regulatori i privatni sektor jer uspjeha nema bez sinergije svih”, naglasila je Zorić.

Posebno je istaknula važnost suradnje država srednje i jugoistočne Europe, koja je formalizirana potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju osam zemalja – Hrvatske, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Poljske, Mađarske, Slovačke i Sjeverne Makedonije. “Cilj nam je stvoriti likvidnija i povezanija tržišta kapitala te zajednički privući investicijska sredstva koja traže stabilno okruženje”, kazala je.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Govoreći o planovima pred punom dvoranom financijaša i predstavnika korporativnog sektora, rekla je da resorno ministarstvo u idućem razdoblju planira izmjene Zakona o otvorenim i alternativnim investicijskim fondovima te donošenje novog Zakona o potrošačkim kreditima koji će objediniti dva postojeća propisa. Kao novina uvodi se neovisno savjetovanje za potrošače koji se nađu u financijskim poteškoćama. “Cilj nam je dodatno povećati razinu zaštite građana i smanjiti regulatorno opterećenje financijskih institucija“, poručila je Zorić.

Jedna od ključnih novosti koje bi trebalo produbiti (problematično nisku) likvidnost na domaćem tržištu kapitala, bit će uvođenje investicijskih računa za građane, prema modelima iz zemalja Europske unije. “Europska komisija potiče države da građanima olakšaju pristup investiranju i omoguće porezno povoljnije uvjete. To će biti naš sljedeći veliki korak”, rekla je.

A dio uspješnog tržišta kapitala, svakako je adekvatna financijska pismenost njegovih sudionika što je, također, u fokusu Vlade. “Povećanje financijske pismenosti građana preduvjet je za uspješno funkcioniranje tržišta kapitala. Financijski pismeni građani doprinose ukupnoj stabilnosti i rastu gospodarstva.“

Banke će od ove godine imati obvezu ulaganja dijela svojih prihoda u programe financijske edukacije, što one već rade, “samo će sada to biti usmjerenije”. Također, najavljuje jačanje regulatornih mehanizama zaštite potrošača i otpornosti društava za (re)osiguranje.

Na kraju je Zorić poručila da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa svim akterima tržišta. “Uspjeh možemo postići samo kroz suradnju države, regulatora i industrije. Naš cilj je jednostavnije, likvidnije i uključivije tržište kapitala koje koristi i građanima i gospodarstvu.”