Plan Europe da osnaži potrošnju na obranu dodatno je povećao troškove dugoročnog zaduživanja zemalja, kažu investitori, pojačavajući očekivanja da će države izdavati više duga. Troškovi dugoročnog zaduživanja velikih gospodarstava poput Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva rastu posljednjih mjeseci, djelomično zbog očekivanja većeg izdavanja državnog duga.

Veliki paket poticaja

Oklade na povećanu obrambenu potrošnju postale su novi katalizator, dok američki predsjednik Donald Trump nastoji okončati rat u Ukrajini i upozorava Europu da premalo plaća za vlastitu sigurnost. Krivulje prinosa na europski državni dug ovog su mjeseca dosegnule najstrmije razine u dvije godine, jer troškovi dugoročnog zaduživanja rastu brže od kratkoročnih prinosa – što je pokazatelj očekivanja o ponudi duga.

“Očekuju nas veći proračunski deficiti zbog potrebe za rastom obrambene potrošnje”, rekao je Financial Timesu Mark Dowding, glavni investicijski direktor za fiksni prihod u RBC BlueBay Asset Managementu.

To se, dodao je, miješa s inflacijskim rizicima i neizvjesnosti koju donosi nova američka administracija, što dodatno povećava troškove dugoročnog zaduživanja.

RBC BlueBay ove je godine uložio u strmije krivulje prinosa u Europi i SAD-u, što je popularna strategija među upraviteljima imovine.

Prinos na njemačke 10-godišnje obveznice dosegao je 2,5 posto, u usporedbi s nešto više od dva posto početkom prosinca. Njegova razlika u odnosu na dvogodišnje prinose dosegnula je gotovo 0,4 postotna boda, što je najveći razmak od kraja 2022. Očekivanja o rastu obrambene potrošnje nadovezala su se na spekulacije na tržištima da će Njemačka reformirati pravilo ‘kočnice dugova’ i povećati zaduživanje kako bi podržala fiskalni poticaj nakon nedjeljnih izbora.

“Iako Njemačka ima nizak proračunski deficit, pritisak na povećanje dugoročnog zaduživanja dolazi zbog rasta obrambene potrošnje i neizvjesnosti oko ukidanja ‘kočnice dugova’, što nagovještava veće zaduživanje i šire deficite”, rekao je Mitch Reznick, upravitelj fonda u Federated Hermesu, koji također ulaže u strmije prinose na europski dug.

Nedavni rast troškova dugoročnog zaduživanja prvenstveno odražava rizik da će EU morati najaviti veliki paket poticaja kako bi ispunila svoje obrambene obveze, rekla je Pooja Kumra, strateginja za kamatne stope u TD Securitiesu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dionice tvrtki iz vojne industrije naglo su porasle ovaj tjedan, jer su investitori predvidjeli veću obrambenu potrošnju. No, još uvijek nema jasnih podataka o tome koliko će iznositi dodatna potrošnja i kako će biti financirana.

Ublažavanje fiskalnih pravila

EU je prošlog tjedna najavila da će privremeno ublažiti fiskalna pravila kako bi državama omogućila veću obrambenu potrošnju. Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo je iznijeti plan za povećanje obrambene potrošnje s 2,3 na 2,5 posto BDP-a, ali bi potez za ublažavanje fiskalnih pravila, donesenih tek u listopadu, mogao naići na negativne reakcije investitora.

“To je još jedan faktor koji povećava pritisak na omjer duga i BDP-a”, rekao je Frank Gill, voditelj odjela za europske državne obveznice u rejting agenciji S&P. Dodao je da EU hitno treba financijsku inicijativu kako bi pokazala da ozbiljno namjerava povećati obrambenu potrošnju na europskoj razini.Jedna od opcija koje dužnosnici razmatraju je zajedničko izdavanje duga europskih vlada, potencijalno uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo te Norvešku.