Ako Viktor Orbán i njegova stranka Fidesz izgube parlamentarne izbore u Mađarskoj 12. travnja, to će uvelike biti posljedica poraznih rezultata njihove ekonomske politike, prožimajuće zarobljene države i korupcije koji su obilježili njihovu šesnaestogodišnju vladavinu.

Ipak, projekt Orbán nikada se nije ticao isključivo ekonomije. Njegova politička vizija uključuje veličanje iliberalizma, nacionalizma i nativizma. Ona također sadrži „poseban put” u vanjskoj politici, obilježen vezama s ideološki bliskim silama uz rastući sukob s Bruxellesom. Samo pet dana prije izbora, Orbán je u Budimpešti ugostio američkog potpredsjednika J. D. Vancea, pouzdanog saveznika u borbi protiv EU-a.

Međutim, novo istraživanje javnog mnijenja otkriva drugačiju Mađarsku od one koju Orbán prodaje. Podaci s kraja ožujka i početka travnja pokazuju da većina Mađara ne dijeli premijerovu koncepciju EU-a kao neprijatelja, niti se dosljedno svrstavaju uz njegove ostale preferencije i pritužbe. Zaista, uspije li opozicijski čelnik Péter Magyar i njegova stranka Tisza smijeniti Orbána, on će naslijediti mandat za vanjskopolitičko reorijentiranje prema Europi.

Orbán je proveo mnoge godine kao premijer prikazujući EU kao neprijatelja mađarskog naroda. Čini se da to nije upalilo. Početkom 2026. tri četvrtine Mađara vjerovalo je Europskoj uniji. To povjerenje nadilazi mađarske političke podjele: 95 % glasača Tisze, uz dvije trećine pristaša Fidesza, izražava barem određeno povjerenje u EU. I što je znakovito, Mađari više vjeruju EU-u nego bilo kojem mađarskom političkom vođi ili medijima i pravosuđu vlastite zemlje.

Sličan obrazac izranja i u odgovorima na preferencije za odnos sljedeće vlade s EU-om, iako s očitijim stranačkim razlikama.

Sveukupno, 77 % Mađara podržava članstvo u EU, većina (43 %) smatra da bi sljedeća vlada trebala imati „vrlo drugačiji pristup” kada je riječ o njihovom položaju u bloku, a samo 19 % bi dalo prednost Orbánovom trenutnom kursu. Podrška pristupanju zemlje eurozoni također je snažna i iznosi 66 %. Glasači Fidesza prilično su jedinstveni u želji da zadrže trenutni pristup ratu u Ukrajini i odnosima sa SAD-om, ali su praktički podijeljeni oko Europe — podjednako je vjerojatno da će željeti drugačiji pristup EU-u kao i da će htjeti zadržati sadašnji, a slično su podijeljeni i oko uvođenja eura.

U pogledu Ukrajine, podjele su problematičnije za Orbánove protivnike. Dok većina glasača Tisze kaže da bi sljedeća mađarska vlada trebala zauzeti „vrlo drugačiji pristup” ratu i dopustiti tranzit vojne pomoći kroz Mađarsku, većina glasača Fidesza ima suprotne stavove. No, kada ih se pita o pojedinostima, glasači Tisze su podijeljeni. To se odnosi na financijsku potporu Kijevu, dopuštanje ulaska Ukrajine u EU i percepciju predsjednika Volodimira Zelenskog.

To je razlog zašto je Orbán uspio zamijeniti svoj stari „tvrdi euroskepticizam” novim „antiukrajinizmom”. On je postao alat za okupljanje vlastitog biračkog tijela, ali i za podjelu i demobilizaciju oporbenih glasača.

investicijska prilika

Globalni boom ulaganja u energetiku, promet i digitalne mreže

obnova kolnika

Kraj klasičnih radova: Asfalt se sada reciklira na licu mjesta

Šire vanjskopolitičke preferencije govore o još razjedinjenijoj sceni. Većina (77 %) glasača Tisze podržava bliže usklađivanje s europskim partnerima u sljedećem mandatu, dok je fronta Fidesza podijeljena: 25 % podržava balansiranje između Zapada, Rusije i Kine; 24 % se odlučuje za bliže usklađivanje s Amerikom Donalda Trumpa; a samo 16 % kaže da je europska opcija najbolja. Specifično u Europi, pristaše Magyara preferiraju bliže odnose s Njemačkom, Austrijom i Poljskom. Očekivano, oni koji podržavaju Orbána uglavnom su birali Slovačku Roberta Fica.

Kada je riječ o percepciji Rusije, stavovi se radikalno razlikuju. Tek 6 % glasača Fidesza percipira je kao protivnika svoje zemlje; što je dominantan stav (40 %) među glasačima Tisze. Obje skupine glasača pozitivno gledaju na Ameriku, ali su snažno podijeljeni oko Trumpa: 74 % glasača Fidesza kaže da je on dobar vođa za SAD, dok 80 % glasača Tisze kaže da je loš. Glasači Tisze također osporavaju Fideszovu prokinesku orijentaciju. Iako tanka većina (55 %) prihvaća Kinu kao nužnog partnera, još veći udio (67 %) podržao bi politike za ograničavanje kineskih ulaganja u Mađarsku, u usporedbi s 35 % glasača Fidesza, što je i dalje značajna manjina.

Glasači Tisze bi stoga očekivali od Magyara da reorijentira mađarsku vanjsku politiku prema Europi, čak i ako samo 10 % njih kaže da su „odnosi s EU-om” najvažnije pitanje s kojim se zemlja trenutno suočava. Mnogo više njih, točnije 31 %, ukazuje na korupciju i upravljanje državom.

Unatoč godinama anti-EU kampanje Orbánove vlade, podaci pokazuju da bi ponovno usklađivanje s Europom uživalo potporu i iznenađujuće velikog broja glasača Fidesza.

Takvo ujedinjenje oko Europe moglo bi pomoći novoj vladi u Budimpešti da premosti jaz između dva suprotstavljena tabora. Međutim, pobijedi li Magyar, mađarski europski partneri trebali bi biti mudri i ne očekivati potpuni zaokret u vanjskoj politici. Stare navike teško umiru kada je riječ o sudjelovanju Mađarske u financiranju Kijeva ili njezinoj potpori članstvu Ukrajine u EU, s obzirom na potencijalne podjele među glasačima Tisze i općenito negativno mišljenje među Mađarima.

Promjena vlasti u Budimpešti došla bi s imperativom da se prvo pospremi vlastita kuća nakon 16 godina neuspjele „orbánomike”, korupcije i zarobljavanja države. Stoga bi europski čelnici i kreatori politika, umjesto da inzistiraju na glatkom povratku u „normalnu Mađarsku”, trebali surađivati s novom vladom na utvrđivanju toga što bi to novo normalno trebalo značiti — i gdje su mu granice.

Samo to bi i dalje otvorilo goleme prilike koje se čine nedostižnima sve dok Orbán donosi odluke.