“Kratkotrajni šok, u kojem cijena nafte skoči ali se ubrzo i korigira, imat će manji učinak na ekonomiju nego produljeni šok. Više me brine mogućnost da cijena barela nafte bude 150 dolara tijekom dvije godine, nego da bude 200 dolara tijekom četvrtine godine. Jer, dugotrajnost je ono što snažno utječe na inflaciju s jedne i na gospodarski rast s druge strane”, komentirala je u Zagrebu Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke (EIB), odgovarajući na naša pitanja o tome kakav bi učinak na rast inflacije i smanjenje gospodarskog rasta mogao imati nastavak rata u i oko Irana.

Revoltella je boravila u Zagrebu povodom sudjelovanja na zajedničkoj konferenciji EIB-a i Hrvatske narodne banke (HNB), posvećenoj digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva. Uoči te konferencije, razgovarala je s novinarima u EIB-ovim uredima u Kući Europe u Zagrebu i odgovarala je na naša pitanja o gospodarskoj neizvjesnosti i energetskim i drugim šokovima koje je izazvao američko-izraelski napad na Iran i iranski protunapadi na ciljeve u Perzijskom zaljevu.

Trajanje sukoba presudno

“Teško je prognozirati u takvoj situaciji, ali rekla bih da većina ekonomista sa zabrinutošću gleda koliko će dugo sukob trajati i kolika je razina fizičkog uništavanja (energetske infrastrukture, op.a.). Jer, ako po završetku rata puno toga ostane uništeno, trebat će vremena prije no što ponovo postane operativno”, kaže Debora Revoltella.

O ta dva čimbenika ovisi kakav će biti učinak na gospodarstvo, i u Europi, i u Hrvatskoj. Trenutačni učinak vidljiv je odmah na stopi inflacije, ali dugoročniji učinak može biti vidljiv i na smanjenju gospodarskog rasta. Taj učinak na rast još se ne vidi i nije nužno da postane vidljiv ako se situacija smiri i konvergencija prema normalnom stanju stvari dogodi razmjerno brzo. “Ne vidimo scenarij brzog opadanja gospodarskog rasta. Vidimo manji rast, ali u svim vidljivim scenarijima rast on ostaje pozitivan”, kaže glavna ekonomistica EIB-a.

Ulagači na oprezu

Revoltella je u Zagrebu predstavila tri ekonomska istraživanja relevantna za trendove u hrvatskom gospodarstvu: EIB Investment Survey (EIBIS), EIB Investment Survey te CEE Bank Lending Survey.

Općenito govoreći, na temelju trendova prije novog ratnog šoka koji je odjeknuo globalno, Hrvatska je u dobroj dinamici što se tiče ulaganja jer su ona rasla i na javnoj i na privatnoj potrošnji, što u drugim dijelovima EU nije slučaj kad je riječ o privatnim ulaganjima. U Hrvatskoj su ulaganja poduzeća viša nego što je europski prosjek. To se, naravno, može naglo promijeniti svugdje u Europi ako potraju šokovi povezani s ratom u Iranu i blokiranim Hormuškim tjesnacom jer loše vijesti uvijek potiču privatne ulagače da pričekaju s planiranim ulaganjima, a dobre vijesti ih potiču da završe s čekanjem.

Istraživanje EIB-a pokazuje da hrvatske tvrtke i poduzetnici vide ove tri stvari kao najveće prepreke investiranju: vještine (radne snage), nesigurnost i energetske troškove. Dobra vijest je, kaže Revoltella, da je dinamika hrvatskog gospodarstva suprotna od toliko drugih u EU jer je Hrvatsku prema pozitivnijoj dinamici poguralo i uvođenje eura kao jedinstvene valute, kao i ulaganja iz EU fondova, i slično.

Projekt

Wellovar – projekt koji donosi snažan zamah kontinentalnom turizmu

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

No, Hrvatska ne stoji tako dobro kad se pogleda rezultat istraživanja koji pokazuje da su hrvatske tvrtke manje od europskih usredotočene na inovacije, digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije (AI). A to je važno, i hrvatski rezultati tu predstavljaju razlog za zabrinutost, jer će “inovacije i digitalizacija oblikovati novi industrijski razvoj”, poručuje glavna ekonomistica EIB-a.