Zelena tranzicija u Europskoj uniji sve više poprima bizarne obrise jer se, nakon što je prije godinu dana nuklearna energija proglašena zelenom i poželjnom, sada ozbiljno razmišlja da se ekološka poljoprivreda “oplemeni” s GMO-om.

Europska unija je u travnju predstavila studiju o novim genomskim tehnikama (NGT), a ovog tjedna je Europska komisija objavila prijedloge za ublažavanje pravila za genetski uređene usjeve čime se otvara put za moguću regulaciju NGT-a.

Prema mišljenju Komisije, te bi inovacije mogle omogućiti razvoj biljaka otpornijih na klimatske promjene ili parazite. NGT mogu poboljšati sigurnost hrane i učiniti ju održivijom u korist potrošača.

Garlich von Essen, generalni tajnik Euroseeda, interesna organizacija proizvođača sjemena, istaknuo je da bi primjenom te tehnologije poljoprivrednici u EU mogli biti mnogo brži, bolje usmjereni na prioritete i uz to, vjerojatno, i jeftiniji. Princip iza novih genomskih tehnika jest da se mutiraju postojeći genomi biljne sorte bez dodavanja gena izvan vrste.

Kontradiktorne politike
Komisija naglašava da bi ta inovacija mogla, na primjer, prepoloviti upotrebu pesticida. Ali, za ekološke organizacije NGT je samo drugo ime za genetski modificirane organizme (GMO).

Miroslav Kuskunović, poljoprivredni stručnjak tvrtke za agrobiznis i novu poljoprivredu, Kombinat 1969., kaže da je najava Bruxellesa da planira ukinuti kontrolu određenih genetski modificiranih usjeva kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se lakše nose s klimatskim promjenama vrlo kontroverzna.

Od početka ove godine na snagu je stupila nova Zajednička poljoprivredna politika EU do 2027. godine koja u fokus stavlja zelene politike te sve veću usmjerenost na ekološku poljoprivredu i smanjivanje utjecaje poljoprivrede na klimu i okoliš.

“Ta će odluka vrlo vjerojatno ponovo pokrenuti europsku raspravu o kontroverznim tehnikama uzgoja koje se već primjenjuju u svijetu. No, budući da su u EU zelene udruge i pokreti izuzetno jaki i imaju snažnu lobističku snagu teško da će takva odluka proći u parlamentu i biti usvojena.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Politike koje u poljoprivredi provodi EU često su vrlo kontradiktorne. Dok se poljoprivrednicima u EU, posebice stočarima, ograničavaju načini uzgoja s ciljem smanjivanja utjecaja na okoliš, s druge strane većina stočara, pa i u Hrvatskoj, stoku hrani sa stočnom hranom koja je, primjerice, na bazi GMO soje”, pojašnjava Kuskunović.

Upozorava na kontradiktornost EU-a koji, s jedne strane radi na očuvanju zemlje i okoliša, a s druge snažne korporacije pokušavaju svakih nekoliko godina progurati odluke oko novih tehnika uzgoja.

‘Muzejska’ poljoprivreda
Činjenica je da EU ima sve manje poljoprivrednika i da su oni uplašeni za svoju budućnost jer im nova pravila i politike ne osiguravaju dostojan dohodak. Poljoprivrednici su sve stariji, mladi se ne žele baviti poljoprivredom, a i klimatske promjene svake godine pokazuju da sadašnje sorte koje se uzgajaju sve teže odolijevaju bolestima i štetnicima.

EU je odlučila smanjiti upotrebu zaštitnih sredstava i pesticida pa, primjerice, već sada proizvođači uljane repice ili šećerne repe imaju problem u proizvodnji pa i odustaju od nje jer im alternativna zaštitna sredstva ne pomažu kod uzgoja.

Pojedini američki kritičari europske poljoprivredne politike često ističu da bi sa sadašnjim odlukama i politika EU mogla imati “muzejsku poljoprivredu” i u konačnici bi mogla na kraju postati veliki uvoznik hrane. Europski proizvođači se zato s pravom bune i prosvjeduju svjesni da će, ako se bude ustrajalo na većoj proizvodnji eko hrane, tržište biti pod pritiskom uvoza jeftine hrane lošije kvalitete iz cijelog svijeta.

U svakom slučaju, navodi Kuskunović, Hrvatska se opredijelila da bude bez GMO uzgoja. “Možemo se nadati da će to tako i ostati, no kada vidimo da ove godine poljoprivrednici zbog kiša i svih drugih klimatskih nepogoda najavljuju urod pšenice od nekih pet tona po hektaru (a prosjek u razvijenim zemljama ide i preko 10 tona), onda je pitanje kako ostati konkurentan i da li bi u budućnosti mogli pristati i na uzgoj GMO usjeva”, pita se Miroslav Kuskunović iz Kombinata 1969.