Dok aktualna vlada premijera Andreja Babiša migrante percipira kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti, češko gospodarstvo koje polako izlazi iz koronakrize pati od sada već kroničnog nedostatka radnika. Kako piše Deutsche Welle, mnoštvo čeških kompanija tvrdi da je nedostatak radne snage – problem s kojim se gospodarstvo suočilo i prije pandemije – postao značajna prepreka bržem oporavku od krize izazvane koronavirusom.

Očekivali probleme

“Kompanije su već u siječnju očekivale da će zapošljavanje biti najveća prepreka razvoju njihova poslovanja ove godine”, izjavila je Karina Kubelkova iz Češke trgovinske komore. “To se za sada potvrđuje”, dodala je Kubelkova. Iako je tijekom prošle godine nezaposlenost u toj državi porasla, ekonomski analitičari tvrde da rast nije bio značajan. Stopa nezaposlenosti na kraju prvog tromjesečja zastala je na 3,2 posto i bila je druga najniža u Europskoj uniji, nakon Poljske. Stoga su troškovi rada nastavili rasti. U svibnju je prosječna mjesečna plaća porasla za malo više od 3 posto u odnosu na godinu ranije i dosegla je 35.285 kruna (1383 eura).

Analitičari očekuju da će plaće nastaviti oštro rasti. No, makroekonomska statistika vrlo je brzo postala realna glavobolja poslodavcima. “Moramo tražiti radnike da odrade mnogo prekovremenih sati. To će ići još neko vrijeme, ali ljudi koji su dolazili na razgovor za posao tražili su veću plaću nego što možemo platiti”, ističe Ondrej Rakosnik, vlasnik kompanije La Collezione koja upravlja s pet restorana u Pragu. U godinama prije pandemije nedostatak radne snage zahvatio je Češku i susjedne države. Unatoč uvozu stotina tisuća radnika iz Ukrajine i drugih istočnoeuropskih država, nedostatak industrijskih radnika, građevinara i vozača te općenito kvalificiranih radnika postao je glavna kočnica bržeg ekonomskog rasta. Kako se sada čini, pandemija taj trend praktički nije ni dodirnula. “Vladine mjere potpore zadržale su tržište rada vrlo stabilnim”, ističe Michal Brozek, ekonomist praške Komercni Bank. “Podaci pokazuju da je broj oglasa za posao već na približno istoj visokoj razini te da je aktivnost zapošljavanja rapidno porasla”, dodaje Brozek. Štoviše, postoje pokazatelji da je pandemija – umjesto da situaciju na tržištu rada olabavi – neke segmente dodatno zaoštrila. Primjerice, znatno su pogoršane perspektive zapošljavanja žena i mladih, kaže Tomas Prouza, predsjednik Konfederacije trgovine i turizma. “Pandemija ih je izgurala iz poslova gdje su dobivali značajno radno iskustvo i sada im je teško vratiti se na tržište”, kaže Prouza. Gubitak takvih radnika veliki je problem za ugostiteljski sektor koji je najosjetljiviji na zaoštravanje epidemioloških mjera.

“Mnogi su izgubili vjeru u rad u ugostiteljstvu. Radije potraže posao kao dostavljači ili radnici u tvornicama i skladištima. Ne vjeruju da ćemo ostati otvoreni, pa ih je vrlo teško opet zaposliti”, jada se Ondrej Rakosnik. Druge sektore muči problem prekinutog dotoka stranih radnika. Priljev Ukrajinaca zaustavljen je tijekom pandemije i zatvorenih granica, a građevinski sektor time je najviše pogođen. Na strane radnike snažno se oslanjao i informatički sektor gdje su prije pandemije pojedina radna mjesta bila prazna i do dvije godine, ističe Karina Kubelkova. Poticaj digitalizaciji koji je dao COVID vjerojatno će nedostatak radnika u tom sektoru učiniti još izraženijim.

Napuštanje sadašnjeg modela

Kada će strani radnici početi pristizati u Češku u većem broju za sada je nejasno. Granične restrikcije nisu do kraja ukinute, a nisu obnovljene ni sve prometne veze dok vlada tek raspravlja kada će opet pokrenuti vizni režim. No, analitičari tvrde kako Češka mora napustiti kratkoročno razmišljanje i populizam te početi rješavati pitanje imigracije na realnom i sustavnom temelju. Studija sveučilišta u Brnu objavljena u svibnju pozvala je vladu na prestanak plašenja Čeha s imigracijom kao sigurnosnom prijetnjom te da umjesto toga pomogne u shvaćanju da zemlji treba dugoročna strategija privlačenja stranih radnika.

Studija je ironično primjetila kako je antimigrantska retorika od 2015. išla ruku pod ruku s prihvaćanjem velikog broja stranih radnika u industrijama kojima je trebala radna snaga. No, šanse da će dugoročne potrebe gospodarstva dobiti prednost pred politikom – i to svega četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora – vrlo su male. Iako nije rođen u Češkoj, već susjednoj Slovačkoj, milijarderu Andreju Babišu antimigrantska retorika pomogla je u pobjedi na izborima 2017. godine. Sada, kad njegova stranka ANO gubi primat u predizbornim anketama, premijer Babiš opet se služi sličnim “trikom” poručujući biračima kako ih njegovi politički suparnici žele prisiliti na – dijeljenje stanova s migrantima.
U Češkoj takva retorika prema strancima može donijeti vrijedne političke bodove, pojašnjava Tomas Prouza, član bivše socijaldemokratske vlade. “Time možete pridobiti i sindikate koji se protive uvozu radnika”, naglašava Prouza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost