Sve su oči uprte u današnji sastanak Upravnog vijeća Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu koja će, suočena s inflacijom van kontrole, nakon desetljeća ne može više izbjegavati zatezanje monetarne politike.

Glavno pitanje, koliko će rasti referentne stope, još je otvoreno jer je u medije procurilo da ECB važe dizanje kamatnjaka za 50 baznih bodova, umjesto očekivanih 25 bodova.

Inflacija je u lipnju ponovno probila rekord, dosegnuvši u eurozoni 8,6 posto uz očekivanja da će nastaviti uzlaznom putanjom do jeseni na krilima energenata i hrane.

Uz napomenu da je dosad ECB uglavnom podcjenjivao rast razine cijena (sve donedavno inzistirajući da je inflacija privremena i prolazna) očekuje se da bi tek krajem godine mogao usporiti. Izvjesno je da će ostati iznad ciljanih 2 posto i tijekom 2024.

Poskupljenje zaduživanja
Najave blagog podizanja cijene novca, posebice u usporedbi s agresivnijim pristupom američkog Feda, za mnoge je spora i neadekvatna reakcija Frankurta. Oprez je, međutim, posljedica neizvjesne ekonomske situacije u Europi dodatno otežane prelijevanjem posljedica rata u Ukrajini.

Uz visoku inflaciju i usporavanje rasta, za mnoge i pitanje dana kada će zbog energenata Europa zaroniti u recesiju, ECB važe podizanje kamata kako bi usporio inflaciju. Taj će potez istodobno poskupiti zaduživanje (i refinanciranje) već duboko zaduženim članicama poput Italije, koju ovih dana trese politička kriza što se prelijeva i na prinose.

U ECB-u, gdje vlada silenzio stampa uoči odluke, još traje debata hoće li kamatne stope rasti 25 ili 50 bodova. Trebao bi izaći s rješenjem kako će najranjivije članice zaštititi od skoka prinosa na tržištu državnog duga koje, a koje mora biti u skladu s pravilima Europske komisije o refomama i proračunskoj disciplini.

Inače, anketa Reutersa pokazuje da većina tržišnih sudionika očekuje oprezniji pristup unatoč rekordnoj inflaciji. Ostale središnje banke podignule su kamate između 75 do 100 baznih bodova posredno povećavajući pritisak na europsku monetarnu vlast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Dok u Frankfurtu važu ‘pro’ i ‘contra’ snažnijem odgovoru, oblaci recesije sve se snažnije nadvijaju nad Starim kontinentom. Europska komisija u srijedu je predstavila plan štednje plina već od kolovoza za 15 posto bez sumnje računajući da će Rusija zaoštravati pritisak aktivnim uskraćivanjem Europi ključnog energenta.

Niz članica već je svojim građanima i gospodarstvima preporučio aktivne mjere štednje uoči priprema pred sezonu grijanja koja ovisi o (ruskom) plinu.

Kod nas, gdje je trenutno fokus usmjeren na brojanje turista, dolazaka i noćenja uz rekordne zarade, vlasti uvjeravaju da je Hrvatska u relativno boljoj poziciji zbog LNG-a i udjela vlastite proizvodnje i tempa punjenja podzemnog skladišta plina.

Nezapamćeni porast
U HNB-u, čini se, ne misle tako. Najnovije makroekonomske projekcije (o inflaciji 9,4 posto u 2022. i 5,5 posto rasta BDP-a) detaljno analiziraju energetske rizike argumentirajući da je ovisnost o ruskim energentima veća nego što izgleda na prvi pogled.

Kako bilo, činjenica da ECB čak i razmišlja o snažnijem rastu referentnog kamatnjaka nakon što je kontinuirano inzistirala da je 25 bodova porast sasvim dovoljan, pokazuje ozbiljnost situacije.

Tijekom ove godine prinosi na obvezničkim tržištima nezapamćeno su porasli, označavajući kraj godina praktično besplatnog (ili barem minimalnog) refinanciranja što je većina visoko zaduženih članica eurozone, uglavnom na jugu Europe, efektivno koristila da izbjegne konsolidaciju javnih financija.

Drugim riječima, štednju i bijes javnosti. Hrvatska je zbog pristupanja eurozoni u tom slučaju išla u suprotnom smjeru smanjujući javni dug i deficit (uz iznimku Covida) što se prelilo na prinose i rejting.

Nedavno zaduženje na domaćem obvezničkom tržištu realizirano po relativno povoljnjim uvjetima od 3,47 posto za dospijeće od 10 godina s obzirom na činjenicu da su samo na njemački 10-godišnji Bund u šest mjeseci prinosi porasli čak 200 baznih bodova što se nije dogodilo još od ranih 1990-ih.