Europu već dugo pogađa stambena kriza. U nizu država stanovi i kuće postaju preskupi za kupnju, ali i najam, a dio je tog trenda i Hrvatska. Iako svaka zemlja ima svoje pojedinačne razloge koji su doveli do velikog rasta cijena stanovanja, problem je zahvatio čitav kontinent, naročito mlade koji tek kupuju svoju nekretninu. Ovaj problem ima i političku dimenziju jer potiče birače da glasaju za stranke s krajeva političkog spektra, umjesto za centrističke stranke koje su dosad bile na vlasti pa su “ionako krive za situaciju”.

Krivica investitora?

Prema službenim podacima, od 2010. do sredine 2025. u Europskoj uniji cijene nekretnina prilikom kupovine rasle su za 61 posto, dok su stanarine rasle za 29 posto. No, te brojke zapravo ne otkrivaju cijeli problem jer je u pojedinim zemljama rast cijena bio znatno veći nego u drugima. Prema podacima Eurostata, najbrže su cijene rasle u Mađarskoj u kojoj su se gotovo učetverostručile (+277 posto) i Estoniji (+250 posto), a zatim slijede Litva, Latvija, Češka… Hrvatska je u skupini zemalja u kojoj su se cijene nekretnina otprilike udvostručile od 2010., odnosno rasle su za 102 posto. No, valja naglasiti da su u Hrvatskoj i prosječne plaće od 2010. do 2025. rasle praktički točno isto – sa 700-tinjak na 1450 eura.

U Europi su pogođene točno određene zemlje i regije. Kao što je to u nedavnom tekstu u francuskim novinama Le Monde naznačila kolumnistica Marie Charrel, u Bugarskoj, Irskoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i određenim regijama Austrije i Italije unajmljivanje dvosobnog stana košta više od 80 posto medijalne plaće mladih, a u pojedinim turističkim zonama premašuje i 100 posto. U Irskoj, primjerice, zbog toga raste postotak mladih koji žive s roditeljima, i to ne uključuje samo studente. Postotak Iraca koji žive s roditeljima, a stari su između 25 i 34 godine, gotovo se udvostručio, s 23 na 40 posto.

Zašto se to događa? Europa naprosto ne gradi dovoljan broj kuća i stanova kako bi išla u korak s potražnjom. EU bi morao graditi milijun novih stanova godišnje kako bi zadovoljio potražnju, što je čak 70 posto više nego što je doista i izgrađeno, prema podacima Europske investicijske banke. U nekim dijelovima Europe iznajmljivanje stanova turistima podiže cijene, a u većini zemalja je došlo do znatnog rasta građevinskog materijala nakon pandemije koronavirusa.

No, dobar dio Europljana isto tako vjeruje da investitori špekulativno podižu cijene stanarina i nekretnina kako bi zaradili, a da im se državne vlasti u tomu ne suprotstavljaju. Posljednjih dana u fokusu je Španjolska gdje su izbili veliki prosvjedi nakon što je 87-godišnja starica Maricarmen Abascal izbačena iz svojeg doma kojeg je unajmljivala posljednjih 70 godina (najprije je to činio njezin otac). Tvrtka koja je kupila stan 2018., namjeravala joj je povećati stanarinu s 500 na 2650 eura. Kasnije je tvrtka smanjila zahtjev na 1650 eura, što je još uvijek više od njezine mirovine od 1350 eura.

Prošlog tjedna Abascal je deložirana iz stana, i to na nosilima jer se služi invalidskim kolicima, i njezin slučaj razgnjevio je Španjolce. Tako su tijekom vikenda izbili veliki prosvjedi, i to ne samo zbog slučaja nemoćne starice, već u sklopu šireg pokreta protiv rasta cijena za najam ili kupnju. U Madridu se u posljednjem desetljeću cijena najma udvostručila, na prosječno 23 eura po kvadratnom metru. Njezin odvjetnik u ponedjeljak je rekao kako je ipak dogovoreno s tvrtkom koja je vlasnica stana da se ona smije vratiti živjeti u stan, i da će plaćati sličnu stanarinu kao i ranije. Premijer Pedro Sánchez obećao je mjere koje će pomoći ljudima da mogu priuštiti kupnju ili najam. No, regionalna čelnica Madrida Isabel Díaz Ayuso kritizirala je i prosvjednike i vladu zbog toga što dosad nije ni pokušavala riješiti probleme nedostatka domova, a sada daje “sektaške” i “duboko ideološke” prijedloge.

“Samo ih pitam da mi kažu s koliko godina ja mogu prestati plaćati svojim stanodavcima kako bih mogla ostati u stanu, a usput ću se priključiti i idućim prosvjedima”, rekla je sarkastično Ayuso.

To pokazuje da je pitanje kako riješiti ovaj problem ipak ideološko. Iako se u Hrvatskoj političari, birači i komentatori najčešće ne dijele na ljevicu i desnicu oko ekonomskih pitanja poput ovog, na zapadu Europe to je sasvim normalno. Tako ljevica uglavnom naglašava da država treba sudjelovati u gradnji stanova i ograničavati rast cijena, dok desnica smatra da zemlje trebaju olakšati gradnju novih stanova kako bi se smanjile cijene jer bi veća ponuda pojeftinila cijene novih kvadrata. Isto tako, tvrđa desnica smatra da je imigracija, i legalna i ilegalna, pridonijela rastu cijena nekretnina jer se veći broj ljudi natječe za isti broj stanova.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac

Berlin za nacionalizaciju

Usto, europska stambena kriza mlade gura u naručje populističkih stranaka koje obećaju laka rješenja za velik problem. Tako je krajnje lijeva stranka Ljevica pobijedila na izborima u Berlinu 20. rujna s obećanjem nacionalizacije 270 tisuća stanova koji su u privatnom vlasništvu, a koje bi grad otkupio od velikih kompanija koje iznajmljuju i zatim sam iznajmljivao građanima po subvencioniranim cijenama. Ljevica se poziva na referendum koji je 2021. održan u gradu, i na kojem je 58 posto Berlinčana glasalo za ovaj plan nacionalizacije stanova.

To pokazuje koliko su stanovnici njemačke prijestolnice ljuti zbog rasta cijena najma zbog čega se mnogi slažu s idejom eksproprijacije stanova. No, centristička nacionalna vlada kancelara Friedricha Merza već je rekla da se protivi tom planu nacionalizacije jer bi on predstavljao vrlo loš signal investitorima, odnosno da je zemlja spremna na oduzimanje privatnog vlasništva. Također se postavlja pitanje i cijene otkupa jer grad gotovo sigurno nema sredstava platiti tržišnu vrijednost svih tih stanova.