Slovenski bankarski sustav nastavlja solidno poslovati unatoč još uvijek prisutnoj neizvjesnosti u međunarodnom okruženju. Kreditiranje kućanstava jača usred nižih kamatnih stopa, dok kreditiranje nefinancijskih poduzeća (NKP) ostaje slabo, izvijestila je Banka Slovenije.
Očekuje se pad neto kamatnog prihoda banaka zbog nižih kamatnih stopa, ali i dalje je iznad dugoročnog prosjeka.
Struktura prihoda
Nekamatni prihodi dodatno su porasli u prvih deset mjeseci ove godine, posebno zbog dodatno primljenih dividendi. Dobit prije oporezivanja pala je za desetinu u odnosu na prošlu godinu, zbog nižih prihoda u posljednjih nekoliko mjeseci i većih neto umanjenja vrijednosti i rezervacija, koje su i dalje relativno niske. Kvaliteta bankovnih ulaganja neznatno se pogoršala posljednjih mjeseci, ali pogoršanje je i dalje ograničeno na određene dijelove portfelja. Kapitalna i likvidnosna pozicija bankarskog sustava ostaje dobra.
“Procjena opće razine rizika za bankarski sustav ostaje stabilna u posljednjem tromjesečju, a otpornost bankarskog sustava je visoka. Pogoršali smo izglede za kreditni rizik, dok smo ih za rizik dohotka promijenili u stabilne”, kažu u Banci Slovenije.
Depoziti nebankarskog sektora značajno su ojačali do listopada ove godine zbog povećanja depozita kućanstava i nefinancijskih poduzeća te iznose 43,5 milijardi eura. Nakon solidnih mjesečnih priljeva depozita kućanstava u prvoj polovici godine, oni su bili znatno skromniji u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima, što je u skladu sa sezonskim obrascima vezanim uz veću potrošnju na aktivnosti u slobodno vrijeme i pripreme za novu školsku godinu. Ipak, ukupni porast depozita kućanstava ove godine do listopada, s 1,2 milijarde eura, bio je gotovo tri puta veći nego u istom razdoblju prošle godine.
“Očekujemo da će se depoziti kućanstava dodatno povećati do kraja godine zbog isplate bonusa za uspješno poslovanje, zimskih naknada i zimskih dodataka umirovljenicima. Za razliku od depozita kućanstava, depoziti nefinancijskih poduzeća smanjili su se u prvoj polovici godine, ali su mjesečni priljevi ojačali od srpnja do listopada. Ljetni mjeseci sezonski su povoljni za rast štednje, posebno nefinancijskih poduzeća u sektoru turizma i ugostiteljstva”, kažu u Banci Slovenije.
Osim toga, tvrtke ostaju opreznije u odlučivanju o novim ulaganjima zbog neizvjesne geopolitičke i ekonomske situacije, što vjerojatno također doprinosi većem volumenu depozita u bankama. Štediše ostaju nemotivirane oročavati svoju štednju jer kamatne stope na depozite i dalje padaju, zbog čega je visoki udio depozita po viđenju porastao na 81% svih depozita nebankarskog sektora.
Kućanstva najvažniji segment
Rast kredita nebankarskom sektoru bio je veći ove godine do listopada nego u istom razdoblju prošle godine. Međugodišnji rast dosegao je 7,0%, što je premašilo europski prosjek od 2,7%. Krediti nebankarskom sektoru predstavljaju sve veći udio svih bankovnih ulaganja. Većinu ovogodišnjeg povećanja kredita nebankarskom sektoru činili su krediti najvećim skupinama klijenata, kućanstvima i nefinancijskim poduzećima. Kreditiranje kućanstava i dalje predstavlja najvažniji segment rasta kredita nebankarskom sektoru.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu