Prema riječima zamjenika guvernera Banke Slovenije, Primoža Dolenca, gospodarski rast ove će godine biti relativno slab. Banka Slovenije snizila je svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1,3 na 1 posto.
Prema prognozama banke, rast će sljedeće godine porasti na 2,2 posto, 2027. na 2,4 posto, a 2028. pasti na 2,1 posto. “Prema prognozama, sljedeće će godine ponovno porasti na dva posto i u ostatku prognoziranog razdoblja premašit će rast eurozone”, rekao je. Tijekom cijelog razdoblja rast će biti nešto ispod potencijalnog rasta, što znači da ćemo imati blago negativan ‘output gap’, dodala je Arjana Brezigar, direktorica Analitičko-istraživačkog centra Banke Slovenije.
Trgovinske neizvjesnosti
Inflacija će također biti nešto viša nego u eurozoni. Razlika je uglavnom posljedica kretanja cijena hrane i usluga. Ove će godine inflacija u prosjeku iznositi 2,5 posto, 2026. će pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,2 posto.
“Do 2028. približit će se ciljanoj inflaciji Europske središnje banke od približno dva posto i istovremeno razini inflacije u eurozoni”, procijenio je Dolenc. Prognoze prate rizici u vanjskotrgovinskom okruženju, geopolitički rizici i rizici u domaćem okruženju, uglavnom povezani s dugoročnim strukturnim izazovima. Prema objavljenim ekonomskim prognozama, Slovenija će ove godine ostvariti najnižu stopu rasta od 2020. To je uglavnom rezultat nepovoljnih ekonomskih trendova na početku godine zbog neizvjesnosti oko trgovinske politike američke administracije. U ostatku godine rast BDP-a je ojačao i, prema dostupnim podacima, ostat će solidan u posljednjem tromjesečju, na približno 0,7 posto, što posebno podupire poboljšanje pokazatelja ekonomske klime. U 2026. godini oporavak će uvelike odražavati ulogu države, a od 2027. nadalje rast će biti uravnoteženiji i održiviji.
Rigidnost tržišta rada ograničit će rast zaposlenosti i održati visok rast plaća, koji je od ove godine značajno obilježen reformom plaća u javnom sektoru. Nominalni rast plaća u prosjeku će iznositi 5,4 posto tijekom cijelog prognoziranog razdoblja. Premašit će rast produktivnosti tijekom cijelog razdoblja, što će na neki način utjecati i na pritiske na troškove rada.
Rast cijena hrane
Uz ustrajnost relativno visokog rasta cijena hrane i usluga, inflacija će veći dio prognoziranog razdoblja ostati nešto iznad cilja od dva posto. Nakon oštrog pada u 2024. godini, inflacija je od svibnja ove godine blago porasla i na kraju godine iznosit će 2,5 posto. Najvažniji uzroci tome bili su povećani rast cijena hrane kao posljedica viših cijena globalnih prehrambenih sirovina, povećani rast troškova rada i, u manjoj mjeri, povećanje poreza na dodanu vrijednost na zaslađena pića.
Rast cijena hrane i, posebno, rast troškova rada, također su održali inflaciju usluga povišenom. Glavni razlozi rasta cijena hrane, koji je posljednjih mjeseci bio više nego dvostruko veći nego u eurozoni, su viša stopa PDV-a na zaslađena pića i struktura potrošnje jer kućanstva u Sloveniji relativno više troše na onu robu koja je postala najskuplja. “Da naš potrošač ima istu strukturu potrošnje kao potrošač u eurozoni, rast cijena hrane bio bi 0,7 postotnih bodova niži”, ilustrirala je Brezigar.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu