Nakon prilično dugih pregovora prije tri dana napokon je postignut politički dogovor Vijeća i Europskog parlamenta oko reforme fiskalnih pravila EU. Njihovo izglasavanje jedan je od poslova koji bi trebao odraditi sadašnji sastav Europarlamenta.

Dogovor je uslijedio nakon što su “stara” pravila u okviru Pakta o stabilnosti i rastu s referentnim ograničenjima deficita opće države na tri posto bruto domaćeg proizvoda i državnog duga na 60 posto BDP-a tijekom protekle četiri godine bila suspendirana u cilju olakšanja oporavka europskih gospodarstava od pandemije, a potom i ublažavanja utjecaja ruske agresije na Ukrajinu.

Iako je usuglašeno rješenje rezultat kompromisa između stajališta poslovično “štedljivih” članica (ponajprije Njemačke) i onih koji zagovaraju mekša pravila u pogledu ciljeva vezanih uz ograničenja potrošnje i smanjenje duga (Italija, Francuska), ekonomisti uglavnom drže da će reformirana pravila nagnati vlade zemalja s većim fiskalnim neravnotežama i razinama duga na postupno obuzdavanje proračunske potrošnje.

No, neki će reći i da bi fleksibilniji pristup koji se naglašava kao važno obilježje novih pravila mogao značiti i rastezljiva tumačenja pravila prema pojedinim članicama, aludirajući time i na mogućnost da ona budu vođena i političkim preferencijama te utjecajem na političke porcese.

Ciljevi u pogledu smanjenja javnog duga i ograničenja za javnu potrošnju i nadalje će biti postavljeni, ali sporazum predviđa da se zemljama omogući i sporiji tempo smanjivanja viška duga (tijekom četiri do sedam godina).

Pritom su dio paketa razna izuzeća u smislu investicijske potrošnje ulaganja (primjerice zelena tranzicija, digitalna, obrana), koja se u prvom redu smatraju ustupcima Francuskoj i Italiji. Naglasak na fleksibilnosti dijelom se objašnjava i anemičnim rastom na razini bloka. S tim u vezi, Eurostat bi sutra trebao izaći s prvim, tzv. flash procjenama gospodarskog rasta u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu.

Hrvatska bi se na zadovoljstvo ministra financija Marka Primorca i guvernera HNB-a Borisa Vujčića kao i prethodne dvije godine tempom rasta mogla naći pri vrhu ljestvice Europske unije/JURICA GALOIĆ/PIXSELL

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prema aktualnim procjenama, rast BDP-a u eurozoni na razini cijele 2023. mogao bi biti oko 0,5 posto, a za ovu godinu Europska središnja banka trenutačno je na predviđanju također slabašnih 0,8 posto rasta.

Kad je riječ o prognozama, računa se da bi Europska komisija ovaj tjedan (u četvrtak) prilikom predstavlanja zimskih prognoza mogla revidirati vlastite procjene rasta za 2024. naniže.

Naši državni statističari procjenu za posljednje lanjsko tromjesečje objavljuju za oko dva tjedna (27. veljače), ali prema mjesečnim ekonomskim pokazateljima, posebice onima o potrošnji u maloprodaji, analitičari računaju da će posljednji kvartal biti u znaku ubrzanja godišnjeg rasta.

Tko visi iz velike četvorke?
Umnogome na račun većeg rasta osobne potrošnje procjenjuje se da bi rast BDP-a 2023. mogao biti na tragu Vladinih predviđanja o stopi od približno tri posto. Bude li tako, Hrvatska će se, kao i prethodne dvije godine, tempom rasta naći pri vrhu ljestvice Europske unije. Usto, i za ovu godinu predviđanja za hrvatsko gospodarstvo (oko 2,5 posto) premašuju očekivani prosjek rasta, ne samo europodručja već i na razini svih članica EU.

Snažan rast osobne potrošnje, solidni turistički rezultati i nikad izdašniji priljevi europskog novca zahvaljujući milijardama eura sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti odraz imaju i na glavnim parametrima fiskalnih pravila. Procjena je da će već s krajem 2023. godine dug biti sveden na 60 posto BDP-a, a s obzirom na utjecaj povišene inflacije na proračunske prihode, proračunski saldo ponovno bi mogao biti bolji od Vladinih projekcija.

U svakom slučaju, Vlada je i u projekcijama za izbornu 2024. godinu, unatoč osjetnom povećanju javne potrošnje i povećanja manjka središnjeg proračuna na 4,6 posto BDP-a, na razini proračuna opće države (prema europskoj metodologiji ESA2010) planirala deficit u okvirima Maastrichtskih tri posto. Sve u svemu, u dogledno vrijeme ne bi trebala biti pod pojačanim povećalom u smislu fiskalnih pravila.

Ona bi, pak, za najveće ekonomije Unije koje već neko vrijeme plešu po rubu recesije, već s proračunom za iduću godinu mogla predstavljati dodatni pritisak na dinamiku BDP-a.

Financial Times ovih dana prenosi komentar Dani Stoilove, ekonomistice francuske banke BNP Paribas, koja procjenjuje da će novi fiskalni zahtjevi prigušiti BDP za oko 0,1 do 0,2 postotna boda u sljedeće dvije godine. Pritom se računa da će neke od velikih ekonomija eurozone morati učiniti znatan fiskalni napor prema novim pravilima kad je riječ o strukturnom, primarnom deficitu, a među analitičarima se već čuju “klađenja” tko od vodeće četvorke neće ispuniti ciljeve postavljene prema novim pravilima.

Inače, ovih je dana sa svojim ekonomskim prognozama za 23 zemlje regije Srednje i jugoistočne Europe izašao Bečki institut za međunarodne ekonomske studije. Prema ocjenama njegovih ekonomista, unatoč izazovnom međunarodnom okruženju i značajnim negativnim rizicima, u većini gospodarstava te regije izgledi za 2024. značajno su se poboljšali. To, kažu, posebice vrijedi za one koje su članice EU.

Višegrad ‘na konju’
“Dramatičan pad inflacije, nagli porast realnih plaća i jačanje osobne potrošnje, u kombinaciji s izvjesnim smanjenjem ključnih kamatnih stopa, trebali bi vratiti rast na pravi put”, kaže Richard Grieveson, zamjenik direktora WIIW-a.

Za 2024. taj institut za promatranu regiju predviđa prosječan rast od 2,5 posto. Toliki rast predviđaju i za Hrvatsku.  U svakom slučaju, s obzirom na znatno slabija očekivanja za zapadnu Europu to znači ponovni nastavak procesa ekonomske konvergencije regije.

Među ostalim, očekuju da će zemlje Višegradske skupine, nakon stagnacije u 2023., ove godine također rasti u prosjeku za 2,5 posto. Na to bi u slučaju Poljske i Mađarske trebalo poticajno djelovati to što su zbog političkih događaja (nova vlada u Poljskoj, ukrajinski dogovor Viktora Orbána s EU-om) ponovno dobile veći pristup fondovima EU-a.