Očekuje se da će potražnja za plinom u Europskoj uniji doživjeti značajan pad od 7 % do kraja desetljeća, primarno zbog sve veće dominacije obnovljivih izvora energije i ubrzane elektrifikacije. Ove projekcije dolaze iz najnovijeg izvješća koje je objavio think-tank Ember. Provedena analiza temelji se na nacionalnim energetskim i klimatskim planovima zemalja članica i pokazuje jasan trend smanjenja ovisnosti o plinu.
Projekcija za 2030.: Predviđa se pad potražnje s 326 milijardi kubičnih metara (bcm) zabilježenih u 2023. godini na 302 bcm do 2030. godine, što predstavlja smanjenje od 7 %. Važno je napomenuti da je potražnja za plinom već pala za značajnih 19% u razdoblju od 2019. do 2023. godine, spustivši se s 404 bcm na 326 bcm.
Dugoročno smanjenje potražnje za plinom u izravnoj je suprotnosti s planovima Europske unije za povećanje uvoznih kapaciteta ukapljenog prirodnog plina (LNG) za čak 54 % do 2030. godine. Ovi planovi dio su šire strategije za postupno ukidanje ovisnosti o ruskom plinu koji se doprema plinovodima. Ova neusklađenost stvara rizik od prevelike ponude na tržištu. Kako se navodi u izvješću, nove investicije u plinsku infrastrukturu mogle bi se pretvoriti u takozvanu “zarobljenu imovinu” (stranded assets) – skupa postrojenja koja više neće biti ekonomski isplativa zbog nedostatka potražnje.
Pad potražnje za plinom nije slučajan, već je posljedica ambicioznih zelenih ciljeva Unije. Zemlje članice planiraju udvostručiti svoje ukupne kapacitete vjetroelektrana i solarnih elektrana tijekom sljedećih pet godina. Cilj je da do 2030. godine obnovljivi izvori energije generiraju čak 66 % ukupne električne energije u EU. Istovremeno, raste i udio električne energije u konačnoj potrošnji energije, s trenutačnih 23 % na očekivanih 30 % do 2030. godine, što dodatno smanjuje potrebu za fosilnim gorivima poput plina.
Tomos Harrison, analitičar energetske tranzicije u Emberu, jasno je sažeo situaciju: “Elektrificirano gospodarstvo je smjer u kojem se EU definitivno kreće, i svaka žurba s prekomjernom izgradnjom plinske infrastrukture neizbježno će završiti skupom zarobljenom imovinom. Dionici u industriji, investitori i kreatori politika trebali bi to uzeti u obzir.”
Ovi podaci, kako je izvorno izvijestio Reuters, naglašavaju brzu energetsku tranziciju unutar Unije i postavljaju ključna pitanja o opravdanosti i budućnosti ulaganja u plinsku infrastrukturu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu