U deset dana rata na Bliskom istoku cijena plina porasla je za 50, a nafte za 27 posto, što je povećalo trošak uvoza fosilnih goriva za europske porezne obveznike za dodatnih tri milijarde eura, ali povratak na ruske energente bila bi strateška pogreška, izjavila je u srijedu predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

TRŽIŠTE RADA

Američko veleposlanstvo u Hrvatskoj zapošljava, dovoljna je i srednja škola, godišnja plaća gotovo 30.000 eura bruto

“Od početka ovog sukoba, cijene plina porasle su za 50 posto a cijene nafte za 27 posto. Prevedeno u eure, deset dana rata već je koštalo europske porezne obveznike dodatnih 3 milijarde eura za uvoza fosilnih goriva”, rekla je predsjednica Komisije u raspravi u Europskom parlamentu o stanju na Bliskom istoku i pripremama za predstojeći samit EU-a.

Von der Leyen se zauzela za energiju proizvedenu na europskom kontinentu – obnovljive izvore i nuklearnu energiju.

“Cijene te energije ostale su iste u proteklih deset dana. Ipak, u sadašnjoj krizi neki tvrde da bismo trebali napustiti našu dugoročnu strategiju i čak se vratiti ruskim fosilnim gorivima. To bi bila strateška pogreška”, ustvrdila je von der Leyden.

Rekla je da Komisija priprema prijedloge za smanjenje cijena električne energije, a na stolu su, među ostalim, subvencioniranje ili čak ograničenje cijene plina. Jedna od mjera mogla bi biti smanjenje poreza na maloprodajne cijene energije, ali to spada u nadležnost država članica.

“Neke države članice oporezuju električnu energiju puno više čak i od plina. Primjerice, jedna država članica primjenjuje nula posto poreza na maloprodajnu električnu energiju, dok neke druge oporezuju s preko 16 posto. To čini razliku. Riječ je naravno o nadležnosti država članica koju u potpunosti poštujem, ali ima prostora za djelovanje”, rekla je von der Leyen.