Nakon šesnaest godina neprekinute vladavine Viktor Orbán odlazi s vlasti, a Mađarska ulazi u razdoblje koje se već opisuje kao kraj jedne političko-ekonomske ere. Tržišta su odluku birača dočekala gotovo euforično: forinta je ojačala na najvišu razinu u nekoliko godina, prinosi na državne obveznice spustili su se, a mađarske dionice bilježe solidne dobitke. Investitori tu promjenu čitaju kao signal normalizacije odnosa s Bruxellesom i početak postupnog otključavanja dijela zamrznutih sredstava iz europskih fondova.

Ipak, iza prvog vala optimizma stoji znatno tvrđa makroekonomska slika. Rejting agencije i dio europskih diplomata podsjećaju da Mađarska u postorbánovsko razdoblje ulazi s visokim deficitom, rastućim javnim dugom i djelomično blokiranim fondovima EU-a. Skepsa se osobito odnosi na pitanje hoće li se preostala sredstva iz Fonda za oporavak nakon pandemije uopće u cijelosti isplatiti, unatoč političkoj promjeni u Budimpešti.

Pozitivan efekt na širu regiju

Prema rezultatima nakon prebrojanih 99 posto glasova, Magyarova Tisza imat će 138 mjesta u parlamentu od ukupno 199, dok će Fidesz osvojiti 55 mandata. Jedan od ključnih stupova plana Petera Magyara za pokretanje gospodarstva, koje već tri godine stagnira, jest deblokada sredstava EU-a zamrznutih zbog narušavanja demokratskih standarda pod Orbánom.

“Dvotrećinska većina koja nam omogućuje izmjene ustava vratit će sustav provjera i ravnoteža. Pridružit ćemo se Uredu europskog javnog tužitelja i jamčiti demokratsko funkcioniranje naše zemlje. Nikada više nećemo dopustiti da itko drži slobodnu Mađarsku kao taoca ili da je napusti”, izjavio je Magyar nakon uvjerljive pobjede.

Dolaskom Petera Magyara na vlast u političkim i ekonomskim odnosima Mađarske i Hrvatske ponovno bi se mogla aktualizirati najmanje tri pitanja: energetika, investicijski tokovi i regionalna konkurencija za europska sredstva.

U energetskom segmentu ključna točka ostaje odnos između Ine i Mola, koji je godinama opterećen političkim tenzijama i sporovima oko upravljačkih prava. Eventualna normalizacija odnosa Budimpešte s Bruxellesom i promjena političkog pristupa u Mađarskoj mogla bi otvoriti prostor za pragmatičniji dijalog između Zagreba i Budimpešte.

Drugo važno područje odnosi se na energetsku infrastrukturu i ulogu Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta. LNG terminal Krk u tom kontekstu dobiva dodatnu stratešku težinu, osobito ako Mađarska nastavi diversificirati izvore opskrbe i smanjivati ovisnost o ruskom plinu. Veća orijentacija Budimpešte prema zapadnim i jadranskim opskrbnim pravcima mogla bi povećati tranzitne tokove kroz Hrvatsku, ali i pojačati konkurenciju za dugoročne ugovore s regionalnim kupcima.

Na investicijskoj razini, potencijalna stabilizacija Mađarske i smanjenje političkog rizika otvara i pitanje preraspodjele kapitala u srednjoj Europi. Hrvatska je posljednjih godina profitirala od percepcije stabilnog članstva u eurozoni i relativno predvidljivog regulatornog okvira, no eventualni brži povratak Mađarske u investicijski “mainstream” Europske unije mogao bi ponovno intenzivirati konkurenciju za strane izravne investicije, osobito u industrijama proizvodnje, logistike i energetike.

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

Istodobno, promjene u Mađarskoj mogu imati i pozitivan efekt na širu regiju. Ako Budimpešta uspije brže stabilizirati odnose s Europskom komisijom i osigurati pristup blokiranim sredstvima, to bi moglo ojačati ukupnu investicijsku klimu u srednjoj Europi, uključujući i Hrvatsku, kroz jačanje regionalnih lanaca vrijednosti i infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz europskih fondova.

U konačnici, Hrvatska se u novom regionalnom okruženju nalazi u poziciji između dvaju procesa – s jedne strane potencijalnog jačanja Mađarske kao ponovno integrirane članice EU investicijskog kruga, a s druge strane vlastite pozicije stabilnog, ali manjeg tržišta. Upravo će sposobnost privlačenja kapitala u toj novoj ravnoteži odrediti hoće li se promjene u Budimpešti za Hrvatsku pretvoriti u dodatnu priliku ili u pojačanu konkurenciju za investicije.

Novi kabinet zato ne nasljeđuje praznu ploču, nego svojevrsno fiskalno minirano polje koje će ograničavati manevarski prostor i u ekonomiji i u politici, kako naglašava US.news. Prvi odraz političke promjene vidljiv je na deviznom tržištu. Mađarska forinta danas je porasla na najvišu razinu u četiri godine, za 2,1 posto na 366,85 za euro. “Forinta bi trebala nastaviti rasti, a krivulja HUF-a trebala bi se izravnati”, smatraju analitičari Barclaysa Ercan Erguzel i Marek Raczko.

U godinama Orbánove konfrontacije s Bruxellesom, mađarska valuta nosila je stabilnu “kaznenu premiju”: sporovi oko vladavine prava i zamrzavanja fondova EU-a preveli su se u slabiji tečaj i širi spread u odnosu na središnje zemlje eurozone.

Sada tržišta, barem privremeno, u cijene ugrađuju drugačiji scenarij. Analitičari ističu da pobjeda oporbe otvara vrata smirivanju odnosa s Europskom komisijom (EK), bržem dogovoru oko reformi i realnoj mogućnosti da Budimpešta u idućim godinama pristupi dijelu sada blokiranih sredstava. Procjenjuje se da je riječ o iznosu od gotovo dvadeset milijardi eura, što predstavlja značajan udio u mađarskom gospodarstvu.

Oslobađanje tih sredstava moglo bi potaknuti investicije, ubrzati gospodarski rast i pridonijeti stabilizaciji javnih financija, ali samo pod uvjetom da nova vlast uspije uvjeriti Bruxelles u svoju spremnost na reforme, ističu analitičari MarketScreenera. Burzovni indeks BUX skočio je u ponedjeljak za čak 3,3 posto, pri čemu se u vrhu dobitnika nalaze ponajprije banke, energetske i komunalne kompanije.

Riječ je o sektorima koji su posljednjih godina često bili meta izvanrednih poreza i regulatornih intervencija. S druge strane, pale su dionice tvrtki povezanih s Orbánovom vladom. Opus Global Nyrt., holding s imovinom u građevinarstvu i poljoprivredi kojom upravlja Orbánov saveznik Lőrinc Mészáros, pao je za čak 27 posto, prema Bloombergu. 4iG Nyrt., telekomunikacijska i obrambena tvrtka koju je podržavala Orbánova vlada, pala je za oko 20 posto.

“Opus i 4iG pokazuju što je pošlo po zlu s mađarskim tržištem dioničkog kapitala posljednjih godina”, izjavio je Matthias Siller, upravitelj fonda u Baringsu. Rezultat izbora, očekivani poticaj mađarskom gospodarstvu i jačanje forinte stvorit će “dobar kut za dionice”, rekao je Bloombergu.

Povratak unutar ‘mainstreama’

Na tržištu obveznica vidljiv je sličan obrazac. Prinosi na mađarske državne obveznice padaju, a spread prema referentnim njemačkim obveznicama sužava se, što je signal da investitori vide smanjenje političkog rizika. Mađarske dolarske obveznice u ponedjeljak su bile najbolje na tržištima u nastajanju.

Pobjednička stranka Tisza obvezala se poduzeti korake prema pridruživanju eurozoni, što bi smanjilo troškove zaduživanja Mađarske, koji su trenutačno među najvišima u EU. Prinos na 10-godišnje državne obveznice u lokalnoj valuti u prosjeku je iznosio oko sedam posto u posljednjih 12 mjeseci. Ipak, i u optimističnijim komentarima naglašava se da je riječ prije svega o reakciji na kraj jedne dugotrajne neizvjesnosti – a ne o jamstvu dugoročnog trenda.

Bruxelles i rejting agencije podsjećaju na neizvršene domaće zadaće. S&P Global drži mađarski rejting na razini BBB-, uz negativne izglede, što je tek jednu stepenicu iznad neinvesticijskog. Agencija je još ranije upozoravala da će svaka nova vlada, bez obzira na politički predznak, morati obuzdati socijalnu potrošnju i stabilizirati javne financije. Fitch Ratings je nakon predizbornog popuštanja proračunske discipline snizio izglede na negativne, uz ocjenu da rastući deficit i dug povećavaju ranjivost zemlje na promjene uvjeta financiranja.

Europska komisija pozdravlja signal o mogućem povratku Mađarske unutar “mainstreama” EU-a, ali istodobno podsjeća na dug popis uvjeta vezanih uz pravosuđe, javnu nabavu i medijske slobode. Sud EU-a trebao bi poništiti odluku Europske komisije iz 2023. o ukidanju suspenzije isplate sredstava EU Mađarskoj, rekao je u četvrtak savjetnik suda, napominjući da potrebne reforme Budimpešte još nisu stupile na snagu, javlja Reuters.

Poseban fokus ostaje na sredstvima iz Fonda za oporavak nakon pandemije. Iako su novi odnosi s Bruxellesom nužan preduvjet da se zamrznuti novac uopće počne oslobađati, dio dužnosnika i dalje je skeptičan da će se preostali iznos doista isplatiti u cijelosti, prije svega zbog ograničenih rokova i dosadašnjih kašnjenja u ispunjavanju reformskih obveza.

Glavna odvjetnica suda Tamara Capeta izjavila je da je Komisija dopustila isplate prije nego što su potrebne reforme stupile na snagu te da nije procijenila reforme mađarskog pravosudnog sustava. “Komisija ne smije isplatiti sredstva EU državi članici dok potrebne zakonodavne reforme ne stupe na snagu i ne počnu se učinkovito primjenjivati”, rekla je prema Reutersu. Poruka je jasna: politički rebrending Mađarske neće automatski preliti europske milijarde u mađarski državni proračun.

Mađarska u postorbánovsko razdoblje ulazi s jednim od najviših deficita opće države u Europskoj uniji. Mađarski proračunski deficit dosegnuo je gotovo 40 posto godišnjeg cilja u prva dva mjeseca ove godine zbog velike potrošnje desničarskog premijera Viktora Orbána uoči izbora. Takav model kratkoročno je ublažavao socijalne tenzije, ali je srednjoročno podizao deficit i gurao javni dug prema višim razinama, uz istodobno pogoršanje percepcije investicijske klime.

“Očekujemo da će nova vlada nakon izbora 2026. morati poduzeti konsolidacijske napore kako bi obuzdala putanju socijalne potrošnje. Naši trenutačni negativni izgledi za mađarski rejting BBB- odražavaju rizik da bi se fiskalni rezultati mogli pokazati znatno slabijima od prognoza”, izjavili su iz S&P-a za Reuters. Goldman Sachs je zbog šoka cijena energije snizio svoju prognozu rasta za Mađarsku na 1,6 posto s 1,9 posto.

Nova vlada tako s jedne strane ima očekivanje da će relaksacija odnosa s EU-om olakšati pristup fondovima i smanjiti troškove zaduživanja, dok s druge strane nasljeđuje strukturu rashoda koja se teško može održati bez nastavka izvanrednih prihoda i iznimno povoljnih uvjeta financiranja. To znači da će se već u ranim mjesecima mandata morati otvoriti pitanje ukidanja ili redefiniranja posebnih poreza, racionalizacije subvencija i pažljivog tempiranja fiskalne konsolidacije kako bi se izbjegao prebrz udar na realnu ekonomiju.

U komentarima investitora dominira očekivanje da će se Mađarska postupno vratiti predvidljivijem ekonomskom okviru. Analize upućuju na to da strana i domaća poslovna zajednica prije svega traže manje ad hoc poreznih odluka, veću transparentnost u regulaciji i stabilnije pravilo igre u sektorima poput energetike, financija i infrastrukture.

Na dnevnom redu je i problem javne nabave te smanjenje klijentelističkih obrazaca koji su obilježili dio većih investicijskih projekata u posljednjem desetljeću. Za investitore bi takav zaokret značio ne samo širenje spektra prilika, nego i potencijalno smanjenje političkog rizika koji se već godinama ugrađuje u cijenu mađarske imovine.

Građanima jača valuta

Predizborne analize pozicioniranja fondova i banaka već su crtale scenarij u kojem kombinacija otključavanja dijela EU sredstava i jačanja institucija podiže potencijal rasta, ali tek nakon prolaska kroz fazu fiskalne konsolidacije. Drugim riječima, tržišta ne računaju na brzu “priču o čudu”, nego na postupan povratak Mađarske u kategoriju predvidljivih, iako i dalje rizičnijih, tržišta unutar Europske unije.

Za mađarske građane prvi opipljivi znak promjene vjerojatno će biti tečaj forinte. Jača valuta smanjuje uvozne cijene – od hrane i goriva do elektronike – i olakšava troškove putovanja te servisiranja obveza denominiranih u stranoj valuti. No ako fiskalna prilagodba znači smanjenje subvencija, restrikcije u socijalnim programima i potencijalno povećanje nekih poreza, dio kućanstava mogao bi relativno brzo osjetiti i negativnu stranu prijelaza.

Nova pozicija Mađarske za srednju i istočnu Europu otvara pitanje konkurencije za investicije i EU sredstva. Ako Budimpešta uspije relativno brzo dogovoriti preslagivanje odnosa s Bruxellesom, uključit će se u utrku s državama poput Poljske, Rumunjske ili Hrvatske za privlačenje proizvodnih i infrastrukturnih projekata koji se oslanjaju na europske fondove. No, politički signal da kombinacija “uvjetovanih fondova i političkog pritiska” može dovesti do promjene vlasti može ojačati poziciju Europske komisije u budućim sporovima oko vladavine prava i ekonomskog upravljanja unutar Unije.

Mađarska je politički već zakoračila u novo poglavlje, a tržišta su taj zaokret dočekala jasnom porukom – kraj ere permanentnog konflikta s Bruxellesom i očekivanje postupne normalizacije odnosa. Hoće li “Mađarska nakon Orbána” postati priča o uspješnoj ekonomskoj rehabilitaciji ili tek nužno razduživanje nakon duge ere populističke politike, ovisit će manje o kratkoročnom raspoloženju tržišta, a više o spremnosti nove vlasti na nepopularne odluke i dosljednu provedbu reformi. U tom smislu, današnji skok forinte i pad prinosa na obveznice tek su prvi, reverzibilni glas povjerenja – onaj pravi, dugoročni tek treba zaraditi.