Bivši član Fidesza i sadašnji Orbanov suparnik Peter Magyar već punih godinu dana najpopularniji je političar u Mađarskoj. Njegova stranka Tisza u anketama dobiva veću podršku od Orbanova Fidesza. Redovito okuplja na desetke, pa i stotine tisuća ljudi na skupovima. Već tjednima je na turneji po mađarskim gradovima i selima – za razliku od Orbana, koji se hvali da je “seoski dečko” i “ulični borac”, ali ga se rijetko viđa na ulici. Magyarova stranka Tisza trenutačno je u anketama uvjerljivo ispred Orbanova Fidesza. Iako se kraj Orbanova sustava time još ne nazire, jasno je: veliki broj Mađara nezadovoljan je samodopadnim premijerom i priželjkuje promjenu vlasti.
Analitičari su i prije predviđali da Viktora Orbana i njegov sustav neće ugroziti lijeve i liberalne oporbene stranke, nego netko iznutra – i to se upravo i događa. Nakon više od desetljeća dominacije mađarskom politikom, Viktor Orbán gubi na domaćem terenu – terenu mađarskog nacionalizma. Dok se zemlja približava travanjskim izborima, konzervativni oporbeni vođa Péter Magyar pojavio se kao najozbiljniji izazivač premijera do sada, koristeći Orbánovu nacionalističku retoriku i euroskepticizam kao oružje – i koristeći ih za napad na njegov dosadašnji rad.
Taj pristup pomogao je Magyaru da se podigne u anketama, ali je također umanjio nade u Bruxellesu da će predstavljati čisti pro-EU raskid s Orbánovim konfrontacijskim stilom. Magyarov cilj, kažu njegovi saveznici, je navesti birače da se pitaju što im je Orbánova nacionalistička retorika zapravo donijela.
Nema opasnosti na ljevici
“Nije da smo okrenuli njegov nacionalistički jezik protiv njega. Okrećemo njegove laži o zaštiti mađarskih nacionalnih interesa protiv njega”, rekao je Politicu Márton Hajdu, šef kabineta stranke Tisza u Europskom parlamentu. Magyar – bivši insajder Orbánove nacionalističke stranke Fidesz – mudro je nadigrao Orbána na nekim od najosjetljivijih nacionalističkih terena: etnički Mađari koji žive izvan granica Mađarske i romska manjina u zemlji. Fidesz je povijesno osiguravao snažnu podršku među etničkim Mađarima dodjeljujući im državljanstvo i pravo glasa, ugrađujući njihovu zaštitu u ustav i financirajući škole na mađarskom jeziku i medije koji promiču narativ vladajuće stranke izvan Mađarske.
No, nedavni Orbánovi propusti dali su Magyaru priliku. Jedan kritični trenutak dogodio se krajem prošle godine nakon što je slovački premijer Robert Fico progurao zakon kojim se kažnjava javna kritika poslijeratnih Benešovih dekreta, skupa zakona iz doba Drugog svjetskog rata koji su etničkim Mađarima i Nijemcima u bivšoj Čehoslovačkoj oduzeli državljanstvo i imovinu. Dok je Orbán – koji je bio saveznik Fica u pregovorima s Bruxellesom – reagirao oprezno, Magyar je javno pozvao Bratislavu da povuče mjeru i optužio svoga suparnika da ignorira problem. Od tada su obje strane zaoštrile retoriku.
“Orbánov početni oprez odražava strateški kompromis”, rekao je Márton Bene, analitičar u TK Institutu za političke znanosti. “Orbán je oklijevao ugroziti taj odnos (s Ficom) zbog manjinskog pitanja koje bi moglo izazvati sukob s Bratislavom.” Slična dinamika odvijala se u Rumunjskoj, gdje je Orbán podržao krajnje desnog predsjedničkog kandidata Georgea Simiona, unatoč njegovoj povijesti protumađarskih djelovanja. Nakon što su etnički mađarski birači u velikoj većini podržali Simionova suparnika, Magyar je marširao iz Budimpešte do grada Oradee s mađarskom većinom, predstavljajući Orbánov stav kao izdaju. Magyar je također stao u obranu mađarske romske zajednice nakon što je visoki dužnosnik Fidesza uvrijedio tu skupinu, tradicionalno ključnu biračku skupinu vladajuće stranke.
“Mađarska vlada dosljedno se zauzimala za očuvanje identiteta mađarskih zajednica koje žive izvan njezinih granica”, rekao je glasnogovornik vlade u izjavi. Čini se da je Magyarovo pozicioniranje pomoglo oporbenom lideru u anketama. Njegova stranka Tisza ima 49 posto podrške, prema anketi Politica, znatno ispred Fidesza s 38 posto. No, to je također zakompliciralo nade u Bruxellesu da bi Magyar mogao brzo resetirati odnose s EU-om nakon godina sukoba s Orbánom oko vladavine prava, migracija i podrške Ukrajini u ratu protiv Rusije.
Bruxelles protiv Budimpešte
Magyar je jasno dao do znanja da ne namjerava Europskoj uniji zadati još jednu neliberalnu glavobolju. “Magyarova strategija do sada nije bila nadmašiti Orbána u nacionalizmu, već razotkriti jaz između nacionalističke retorike i neuspjeha upravljanja”, rekao je Politicu Rudolf Metz, politolog u TK Institutu u Budimpešti. “Iz perspektive Bruxellesa to ga čini manje nepredvidljivim nacionalističkim rizikom i potencijalno stabilizirajućim akterom.” Istodobno je pazio da se ne približi previše Bruxellesu, rekavši Politicu još 2024. da “ne vjeruje u europsku superdržavu”. Tisza je “potpuno promađarska stranka”, rekao je Hajdu. Zastupat će mađarske interese “unutar EU-a, a ne izvan nje i ne protiv nje”.
To balansiranje odražava se i u Tiszinim izrečenim političkim stavovima. Zoltán Tarr, zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je za Politico da stranka želi “zadržati graničnu ogradu, protiviti se obveznim migracijskim kvotama i ubrzanom pridruživanju Ukrajine, težiti miru, boriti se protiv ruske propagande, jačati V4 (Mađarsku, Poljsku, Češku i Slovačku) i srednju Europu, a da pritom ne bude europski zločesti dečko”.
Ipak, Magyarovo pozicioniranje ponekad ga je dovodilo u sukob s Bruxellesom. Kod kuće se Magyar uvelike usredotočio na pritiske troškova života, distribuirajući drva za ogrjev u ruralnim područjima tijekom ekstremnih hladnih razdoblja i promovirajući programe stambene potpore. Ali, također se predstavlja i kao branitelj mađarskih poljoprivrednika protiveći se trgovinskom sporazumu Mercosura koji je zagovarala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te pridruživši se prosvjedima poljoprivrednika u Strasbourgu gdje je optužio Fidesz da ih je “izdao”.
No, kako je sve krenulo? Do prije dvije godine može se reći da su Magyar i Orban pripadali istom krugu. Međutim, tada se dogodio tektonski pomak uzrokovan aferom koja je pomela brojne dužnosnike.
Prije otprilike dvije godine ostavke su morale dati tadašnja predsjednica Katalin Novak i nositeljica liste Fidesza za europske izbore Judit Varga, bivša ministrica pravosuđa zato što su pomilovale muškarca osuđenog za pomaganje u seksualnom zlostavljanju djece, što je izazvalo veliko ogorčenje javnosti. Magyar, bivši suprug nekadašnje ministrice Varge, dao je nakon ostavki tih dviju Fideszovih političarki veliki intervju koji su pogledali milijuni gledatelja, u kojem je osudio dvostruki moral Orbanova sustava. Magyar je dotada obnašao nekoliko unosnih, ali politički nevažnih dužnosti u Orbanovu sustavu i bio poznat uglavnom samo kao suprug poznate političarke. Rekao je da je dao intervju kako bi “izašao iz sustava” jer više nije mogao podnositi laži. Kad su ga ubrzo zatim napali vladini mediji, odlučio je ući u politiku i kandidirati se na europskim izborima u lipnju 2024. te na parlamentarnim 2026. godine.
Preuzeo je jednu postojeću malu stranku: Tisza, osnovanu prije nekoliko godina na lokalnoj razini, ali bez političkog značaja. Ubrzo je od stranačkog imena Tisza napravio PR-brand: naziv stranke ujedno je akronim za “Poštovanje i sloboda”, ali i ime rijeke Tise, koja ima iznimno važnu ulogu u mađarskoj kulturi i nacionalnoj mitologiji.
Bjesomučna kampanja
Poznati slogan na Magyarovim skupovima, uz koji se bubnja u ritmu govora, glasi: “Tiszina poplava dolazi!” Koliko snažna ona može biti, Orban i Fidesz su prvi put naslutili na europskim izborima u lipnju 2024. Tisza je osvojila gotovo 30, a Fidesz 44 posto glasova, izgubivši osam posto. Godinu i pol poslije Magyar je prešao u uvjerljivo vodstvo od deset posto. To je prvi put u gotovo dva desetljeća da Orbán tako uvjerljivo zaostaje za nekim suparnikom. Magyar je postao neosporni lider oporbe i jedina stvarna prijetnja naizgled vječnom premijeru. Njegova popularnost najveća je među mladima i u urbanim središtima, dok Orbán i dalje čvrsto drži ruralna područja i stariju populaciju, što najavljuje neizvjesnu borbu za svaki glas na parlamentarnim izborima zakazanim za 12. travnja.
Orbánov propagandni aparat nastoji Pétera Magyara prikazati kao “briselsku marionetu” koja bi Mađarsku gurnula u rat, no on svoju kampanju gradi na borbi protiv korupcije i obećanju uspostave “funkcionalne države”. U središtu njegova programa nalaze se deblokada zamrznutih sredstava Europske unije, ulaganja u infrastrukturu i obnova zapuštenih javnih sustava. Put do vlasti, međutim, ostaje iznimno zahtjevan. Orbán i dalje kontrolira gotovo 80 posto medijskog prostora, izborni sustav krojen je po mjeri Fidesza, a njegova biračka baza u ruralnim sredinama ostaje snažno lojalna.
Posljednjih nekoliko tjedana mađarska javnost svjedoči brutalnoj difamacijskoj kampanji u režiji Orbanova režima. Digitalna kampanja snažno promiče narativ zavjere koji povezuje strane i domaće neprijatelje: ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prikazan je kao utjelovljenje rata i vanjskog pritiska, dok je Magyar predstavljen kao njegov domaći “pomagač”. Mediji i plakati povezani s vladom preplavljeni su antiukrajinskim porukama, uključujući videozapise generirane umjetnom inteligencijom koji prikazuju apokaliptične scene rata i kriminala, ekonomskog kolapsa i mađarskih vojnika koji se kući vraćaju u ljesovima.
Magyar se suprotstavlja provedbom vrlo agilne i vidljive kampanje na lokalnoj razini, putujući od sela do sela i njegujući odanu publiku. U većinskom izbornom sustavu u kombinaciji s ekstremnom političkom polarizacijom, ishod će na kraju odlučiti nekoliko stotina tisuća birača. Posljednji dani kampanje vjerojatno će biti turbulentni.
Tijekom 20 godina Fidesz se pokazao kao predvodnik trendova u korištenju inovativnih pravnih trikova i manipulacija u političkim kampanjama. Sada kada je neizvjesnost na vrhuncu, Orbánova očajnička kampanja govori da bi se doista mogao dogoditi veliki politički preokret.
