Europski parlament ovaj tjedan u Strasbourgu raspravlja i glasa o velikom paketu zakona za borbu protiv klimatskih promjena, koji sadrži osam zakonskih prijedloga koji pokrivaju promet, industriju, energetiku, poljoprivredu te socijalne mjere za pravednu tranziciju . Riječ je o ključnim nacrtima zakona EU-a za borbu protiv klimatskih promjena u okviru paketa Fit for 55″ kako bi se emisije stakleničkih plinova Unije smanjile najmanje za 55 posto do 2030.

“Ovo je povijesni dan, usvajanjem ovih zakona i obaveza Europa je globalni predvodnik u borbi protiv uništenja klime i okoliša. Naša savjest prema djeci i unucima će biti, ako ne čista, onda barem čistija. No moramo paziti da zelena revolucija, kao mnoge druge, ne pojede svoju djecu. Zato je iznimno važno da se među odlukama koje ćemo danas donijeti nalazi ona o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Svrha tog fonda će biti da građanima, a posebno ugroženim skupinama, na izravan način, financijski, olakša klimatsku tranziciju”, komentirala je eurozastupnica Biljana Borzan, članica odbora za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane Parlamenta.

U Fondu su predviđene dvije vrste mjera: konkretna ulaganja usmjerena na dekarbonizaciju sektora cestovnog prometa i građevinskog sektora te privremena izravna potpora dohotku kućanstava koja bi služila kao sigurnosna mreža za one koji nemaju pristup odgovarajućim i cjenovno pristupačnim energentima.

Zdravlje građana

Borzan: Prehrana ovim proizvodima može spasiti tisuće života godišnje u Hrvatskoj

Fond je namijenjen borbi protiv golemih izazova povezanih s klimatskim promjenama, te je važan alat za izbjegavanje toga da se građanima s nižim i srednjim dohotkom, kojima prijeti energetsko siromaštvo, ne nanese nerazmjerna šteta.

“Konkretne mjere koje će se financirati iz fonda su subvencioniranje računa za energiju ugroženim obiteljima, obnova kuća i zgrada, prijelaz na obnovljivu energiju te nabava električnih vozila  i održivi transport. Kada su ovakvi fondovi u pitanje, države članice su te koje će biti zadužene za distribuciju sredstava prema korisnicima. Kada je Hrvatska u pitanju, a uzevši u obzir dosadašnje rezultate pri korištenju EU fondova,  toplo se nadam da će sredstva biti iskorištena, odnosno da će ih iskoristiti oni kojima su namijenjena”, upozorila je hrvatska eurozastupnica.

Europski parlament traži da  da financijska omotnica Fonda iznosi najmanje 72 milijarde eura, te da svi prihodi EU-a od novog sustava trgovanja emisijama  ugljika budu namijenjeni mjerama koje direktno pomažu građanima.