Otmar Issing, slavni prvi glavni ekonomist Europske središnje banke (ESB), kojeg smatraju jednim od očeva eura, vrlo je zabrinut zbog reakcije ESB-a na rast cijena. 86-godišnjak koji je postavio na noge zajedničko centralno bankarstvo Europske unije izjavljuje kako je ESB oko inflacije postavila “krivu dijagnozu“, a današnjim donosiocima odluka i ekspertima u ESB-u poručuje kako “žive u fantaziji“ dok se inflacijska spirala “otima kontroli“. “ESB je masivno doprinijela ovoj zamci u koju smo uhvaćeni te zbog koje idemo prema stagflacijskom okružju“, naglasio je otac eura, piše Jutarnji list.

Testiranje tržišta

Prva euroobveznica u 2022. cilja do dvije milijarde eura, izgledan prinos oko 2,5%

Ova kritika možda je do sada najneugodnija za vodstvo ESB-a jer Issing nije na glasu kao neki ‘alternativni’ ili ‘nekonvencionalni’ ekonomist, ali je ipak krajnje nezadovoljan zbog preduge politike niskih kamata, kao i činjenice da je ESB u svojoj bilanci spremila nevjerojatnih 4,9 tisuća milijardi eura raznih vrijednosnica koje je kupovala kako bi stimulirala ekonomije eurozone. Inflacija u eurozoni u ožujku je s rastom od 7,5 posto oborila novi rekord, a sve više podataka ukazuje na to kako bi neodlučno usporavanje i ukidanje monetarnih stimulansa moglo donijeti dodatno ubrzanje rasta cijena u travnju. Štoviše, postaje sve očiglednije kako u indeksima rasta potrošačkih cijena više nisu dramatični prvenstveno podaci o rastu cijena energije, nego sada imamo i šokantni rast cijena hrane koji će ostaviti teške posljedice u siromašnijim zemljama. Issing procjenjuje kako je velika greška ESB-što nije počeo zatezati monetarnu politiku još prije napada Rusije na Ukrajinu.

Globalni indeks cijena hrane koji je vodio FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a) zabilježio je rekordnu razinu otkako postoji, tj. od 1990. godine.