Promjena vlasti u Mađarskoj nakon šesnaest godina dominacije Viktora Orbána otvara novu fazu u gospodarskim odnosima Hrvatske i Mađarske, ali ne i njihov automatski zaokret.

Dolazak Pétera Magyara na čelo Mađarske u Zagrebu se doživljava kao prilika za relaksaciju odnosa i jaču gospodarsku suradnju, osobito u energetici i investicijama. No, ključna dilema nije hoće li odnosi biti bolji, nego hoće li se njihova struktura uopće promijeniti.

Zabrinjavajući pad izvoza

“Hrvatska i mađarska ekonomija su povezani kroz financijski sektor (OTP banka), energetski sektor (Mol/Ina) te nešto manje u turističkom sektoru. Na političkoj razini će između Hrvatske i Mađarske doći do određenog zatopljenja, ali je malo vjerojatno da će mađarska vlada značajnije mijenjati pozicije Mola, u kojem kontrolira oko 30 posto dionica, u odnosu na ulaganja u Inu”, rekao nam je ekonomski analitičar Damir Novotny. Dodao je da ne treba očekivati neke značajnije promjene niti u pogledu ulaganja OTP banke.

“Ukupno gledajući, Mađarska je značajan vanjskotrgovinski i financijski partner Hrvatskoj, ali nikako ne najvažniji niti najveći”, naglašava Novotny. Upravo ta procjena postavlja okvir za razumijevanje odnosa dviju zemalja. Prvi tržišni signali nakon izbora potvrđuju očekivanja stabilizacije. Ulagači su se ponovno okrenuli mađarskoj imovini nakon pobjede Tisze, što je, prema Euronewsu, dovelo do rasta budimpeštanskog burzovnog indeksa za gotovo pet posto.

Mađarska forinta istodobno je naglo ojačala na razine koje nisu viđene od veljače 2022., dok su prinosi desetogodišnjih državnih obveznica pali sa 7,52 posto na 6,21 posto, što odražava očekivanja poboljšanog fiskalnog kredibiliteta i niže premije političkog rizika. Kreditna agencija Moody’s dodatno je ocijenila dolazak proeuropske vlade kreditno pozitivnim, upravo zbog očekivanog poboljšanja odnosa s Europskom unijom. Ipak, makroekonomska slika ostaje ograničavajući faktor.

Mađarsko gospodarstvo poraslo je za tek 0,3 posto u 2025., dok se fiskalni deficit procjenjuje na oko šest posto BDP-a, uz nastavak postupka prekomjernog deficita. Istodobno, zemlja ostaje snažno ovisna o uvozu energenata, što dodatno pojačava osjetljivost na vanjske šokove. U takvim okolnostima ključni očekivani pokretač rasta je oslobađanje oko 17 milijardi eura prethodno zamrznutih EU sredstava. Analitičari Oxford Economicsa procjenjuju da bi samo otključavanje tih fondova moglo dodati između 0,5 i 0,7 postotnih bodova godišnjem rastu BDP-a u razdoblju od 2027. do 2030. godine.

Za Hrvatsku je ključno kako će se ti procesi preliti na bilateralne odnose. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, robna razmjena doseže oko 4,4 milijarde eura, ali uz zabrinjavajući pad hrvatskog izvoza od 21 posto u odnosu na 2024. godinu. Kako kažu u HGK, očekivana deblokada europskih sredstava mogla bi potaknuti snažniji gospodarski rast u Mađarskoj i otvoriti prostor hrvatskim tvrtkama za širenje na susjedno tržište, osobito u sektorima energetike, prometa i logistike.

ne biraju metu

Napad može doći bilo kada – jeste li spremni na najgori scenarij?

ključni rokovi

Bez licence nema poslovanja: Novi rokovi za kripto tvrtke u Hrvatskoj

“Svako ubrzanje gospodarskog rasta Mađarske, uključujući potencijalni poticaj zbog deblokade EU sredstava, za Hrvatsku je pozitivna vijest. Mađarska je važan trgovinski partner s robnom razmjenom od gotovo pet milijardi eura te značajno emitivno turističko tržište”, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). U HUB-u ističu da su gospodarstva dviju zemalja komplementarna, a ne konkurentska.

“Mađarska je već dulje vrijeme atraktivna za izravna strana ulaganja, ponajprije zbog učinkovitijeg administrativnog okvira i povoljnijeg poreznog okruženja. Stoga ključno pitanje za Hrvatsku nije hoće li Mađarska biti konkurentnija nakon političkih promjena, već kako unaprijediti vlastiti regulatorni i porezni okvir kako bi povećala investicijsku privlačnost”, dodali su.

Mađarska je i u uvjetima političkih napetosti zadržala sposobnost privlačenja velikih industrijskih investicija, dok Hrvatska u tom segmentu i dalje zaostaje. Razlika proizlazi iz strukturnih faktora, a ne iz trenutačne politike, što znači da se neće promijeniti samim resetiranjem bilateralnih odnosa – nego isključivo kroz promjene u domaćem ekonomskom modelu.

“Hrvatska nije konkurentnija Mađarskoj u pogledu privlačenja investitora. Unatoč političkim ogradama, njemačke industrijske kompanije su, primjerice autoindustrija, snažni ulagači u Mađarskoj, što nije slučaj s Hrvatskom. Međutim, Hrvatska mora i može unaprijediti svoju konkurentnost u novim tehnologijama i prehrambenoj industriji te zelenim i energetskim tehnologijama i marikulturi, što Mađarska zbog svog geografskog položaja ne može”, kaže Novotny. Politički okvir za takav razvoj već se nazire.

“Smatram da je povijesni zločin Viktora Orbána to što su tako zahladnjeli odnosi između Hrvatske i Mađarske, koji su prije bili odlični. Gledajmo u budućnost i poboljšajmo svoje odnose”, rekao je Péter Magyar i najavio da će hrvatskog premijera Andreja Plenkovića što prije pozvati u posjet, objavio je Večernji list. Istodobno je upozorio na kompleksnost ključnih otvorenih pitanja.

“Ina-Mol je dugačka priča i imamo lekcije koje treba naučiti. Recimo, platiti sve one naknade štete na međunarodnoj razini koje su dosuđene. Moram provjeriti, znam samo da nije slučajnost da Hernadi nije izručen. Oni su odlučili da Sanader nije bio objektivan, ali da se ne trči pred rudo. Ovo su vrlo povjerljive informacije koje meni nisu poznate, ali čim počnemo s radom, tome ću se posvetiti”, rekao je Magyar, kako navodi Večernji list.

Povezani u ključnim sektorima

Upravo odnos između Ine i Mola ostaje najkonkretniji test dosega novog političkog okvira. Mol i dalje drži 49,1 posto dionica i odlučujući utjecaj na upravljanje kompanijom, što znači da se ključne pozicije teško mogu mijenjati bez dubljih strukturnih pomaka. Kako je upozorio Davor Ivo Stier, ne treba očekivati da će nova vlast u potpunosti promijeniti stajališta, jer su mnoga od njih oblikovana i prije Orbánove politike. Određeni prostor za promjene ipak postoji u energetici. Za razliku od prethodne politike, Magyar najavljuje postupno smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti i plinu do 2035. godine te veću diversifikaciju opskrbe.

“Želimo kupovati energente iz više pravaca”, poručio je, čime se otvara mogućnost jačanja uloge Hrvatske kao energetskog i logističkog čvorišta prema srednjoj Europi. Hrvatska tu priliku može iskoristiti samo ako paralelno razvija vlastite kapacitete i investicijski okvir, kako upozorava Novotny.

“Hrvatska može postati važan čimbenik energetske stabilnosti srednje i jugoistočne Europe, ali samo uz razvoj vlastite infrastrukture i investicijskih kapaciteta”, kaže. U konačnici, promjena vlasti u Budimpešti uklanja političke napetosti koje su godinama opterećivale odnose, ali ne mijenja njihovu ekonomsku strukturu. Hrvatska i Mađarska ostaju povezane kroz nekoliko ključnih sektora, uz stabilne, ali ograničene učinke na ukupno gospodarstvo. Stvarni doseg ove promjene ovisit će o tome hoće li Hrvatska uspjeti otvoreni prostor pretvoriti u konkretne projekte i investicije. U suprotnom, nova faza odnosa ostat će tek politički relaksiranija verzija postojeće ekonomske ravnoteže – bez stvarnog pomaka u korist Hrvatske.