Carine koje je 2. travnja najavio američki predsjednik Donald Trump, a potom primjenu u srijedu odgodio, mogle bi dodatno utjecati na najveće europsko gospodarstvo udvostručujući negativne učinke, upozoravaju instituti.
Njemački ekonomski instituti u četvrtak su snizili prognoze gospodarskog rasta za 2025. godinu s 0,8 na 0,1 posto, uzevši u obzir prvotne američke carine na čelik, aluminij i automobile.
Njemačka, koja je snažno izvozno orijentirana zemlja, jedina je u grupi sedam najvećih gospodarstava (G7) čije je gospodarstvo palo zadnje dvije godine.
Njemački ekonomski instituti u četvrtak su snizili prognoze gospodarskog rasta za 2025. godinu s 0,8 na 0,1 posto, uzevši u obzir prvotne američke carine na čelik, aluminij i automobile.
Njemačka, koja je snažno izvozno orijentirana zemlja, jedina je u grupi sedam najvećih gospodarstava (G7) čije je gospodarstvo palo zadnje dvije godine.
Carine koje je 2. travnja najavio američki predsjednik Donald Trump, a potom primjenu u srijedu odgodio, mogle bi dodatno utjecati na najveće europsko gospodarstvo udvostručujući negativne učinke, upozoravaju instituti.
To bi moglo Njemačku dovesti u situaciju da treću uzastopnu godinu bude u recesiji, što bi bilo prvi puta nakon Drugog svjetskog rata.
Njemački konzervativci predvođeni Friedrichom Merzom, u srijedu su postigli koalicijski dogovor sa socijaldemokratima, s ciljem oživljavanja rasta najvećeg europskog gospodarstva.
Nove prognoze instituta uključile su 25-postotne carine na čelik, aluminij i automobile iz EU-a, koje su još uvijek na snazi, ali ne i povećanje carine od 20 posto na druge proizvoda, što je Trump najavio prošlog tjedna, a zatim odgodio na 90 dana.
Instituti tako za 2026. godinu predviđaju gospodarski rast od 1,3 posto, što je nepromijenjeno u odnosu na prethodnu prognozu.
Nakon izbora održanih u veljači, koalicija je najavila 500 milijardi eura vrijedan fond za infrastrukturu, kao i velike u pravilima zaduživanja, sve kako bi podržala obranu i potaknula gospodarski rast.
Taj fiskalni paket mogao bi dovesti do dodatnih državnih izdataka od 24 milijarde eura do 2026. godine, čime bi se gospodarski rast povećao za pola postotnog boda, navode instituti.
Slabljenje gospodarstva također će utjecati na tržište rada. Nezaposlenost bi ove godine mogla porasti s prošlogodišnjih šest na 6,3 posto, da bi sljedeće godine pala na 6,2 posto.
Inflacija u Njemačkoj ove bi godine trebala iznositi 2,2 posto, dok se u 2026. godini očekuje pad na 2,1 posto.
Ministarstvo gospodarstva u vlastite ekonomske prognoze uključuje zajedničke procjene ovih instituta – Ifo, DIW, IWH, IfW i RWI.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu