Preliminarni podaci DZS-a o robnoj razmjeni za prošlu godinu potvrdili su očekivanja slabljenja hrvatskog izvoza i uvoza. S ostvarenih 22,8 milijardi eura izvoz je u odnosu na prethodnu godinu “tanji” za 5,3%, dok je uvoz oslabio nešto više, 6%, na 39,4 milijarde. Pokrivenost uvoza izvozom time je neznatno poboljšana u odnosu na prethodnu godinu (iznosila je 58%), ali je to unatrag deset godina i dalje značajno nepovoljniji odnos.

Pad na tržištu EU

Detaljnije obrađene podatke o strukturi izvoza i uvoza DZS daje za prvih 11 mjeseci, a u kojima i dalje, unatoč sve izraženijim negativnim trendovima u Njemačkoj, trgovinski odnosi s najvećim europskim gospodarstvom ne bilježe minus. Premda, vidljivo je usporavanje, no od siječnja do studenoga i izvoz i uvoz još bilježe porast. Izvoz u Njemačku je povećan za 2,2%, na gotovo 2,6 milijardi eura, dok je uvoz povećan čak za 9% (5,2 milijarde). Na ostalim glavnim izvoznim tržištima hrvatski gospodarstvenicima uglavnom su imali slabiji rezultat, od Italije, Slovenije, BiH, te Mađarske i Srbije, a porast je vidljiv u izvoznim poslovima s Austrijom, SAD-om, Poljskom i Francuskom. Ukupno je u 11 mjeseci izvezeno 21,1 milijardu eura ili 4,8% manje nego lani, a uvezeno 5% manje (35,6 milijardi). Pad je ukupno gledajući snažnije odraz poslova realiziranih na tržištu članica EU, na koje i plasira dvije trećine roba.

No, niti ostale članice EU u tom razdoblju nisu imale bolje izvedbe na godišnjoj razini. Konkretno, od 27 članica, kako bilježi Eurostat, samo su Francuska, Finska, Cipar i Slovenija imali porast izvoza, a veće stope pada izvoza u odnosu na Hrvatsku zabilježilo je sedam zemalja (Belgija, Estonija, Litva, Latvija, Bugarska, Finska i Grčka). Slovenija je, pak, imala 2-postotni porast izvoza, ali je njegova vrijednost značajno veća od hrvatskog izvoza, u jedanaest mjeseci Slovenci su izvezli gotovo 63 milijarde eura roba, te bilježe i suficit od 1,1 milijardu eura.

U EU suficit u robnoj razmjeni, inače, ima veći dio članica, točnije, osim Hrvatske deficit ostvaruju još Bugarska, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Cipar, Litva, Latvija, Luksemburg, Malta, Austrija, Portugal i Rumunjska.

Ohrabrujući podatak iz statistike za jedanaest lanjskih mjeseci svakako je bolji izvozni rezultat kojeg bilježi prerađivačka industrija, koja je i dominantna djelatnost u hrvatskom izvozu. Na strana tržišta plasirali su više od 18 milijardi eura, što je porast od 3,8%. Istina, i uvozne brojke za prerađivačku industriju premašile su one iz prethodne godine, s tim da je vrijednost uvoza daleko veća od našeg izvoza (gotovo 31,5 milijardi eura), s porastom od 4,2%. Drugim riječima, najvećim dijelom za slabljenje u robnoj razmjeni ima trgovina sirovom i rafiniranom naftom, a i poljoprivreda i ribarstvo nakon višegodišnjeg rasta ostvaruje manju vrijednost prodaje na inozemnim tržištima.

Kad je o industrijskim sektorima riječ, porast bilježe sve proizvodnje koje su i najviše izvozno orijentirane, od prehrambene i proizvodnje električne opreme, proizvodnje strojeva i uređaja, gotovih metalnih proizvoda do farmaceutske industrije. Boljim rezultatom izdvaja se i proizvodnja odjeće, dok statistika potvrđuje nastavak pada izvoza drvoprerađivača i proizvodnje namještaja, na što su proizvođači iz te branše upozoravali posljednjih mjeseci. Pritom, uvoz namještaja raste, za razliku od sirovine, što ukazuje i na moguće daljnje zapinjanje u proizvodnji, s obzirom da se domaća drvna industrija značajno oslanja na uvezenu drvnu sirovinu. Industrijska proizvodnja ukupno gledajući ne daje dobre naznake za daljnja kretanja, jer ona usporava još od kraja 2022., a u tri lanjska tromjesečja imala je negativan doprinos rastu BDP-a.

Ocjenjujući podatke o robnoj razmjeni za 2023., ekonomski analitičari HGK nominalni pad njezine vrijednosti vide kao rezultat smanjenja godišnje razlike u razini cijena sirovina, smanjenja uvoznih cijena te pada inozemne potražnje u kontekstu usporenja gospodarskog rasta naših najvažnijih izvoznih tržišta.

Recesija ili rub recesije

Pritom, naglasak daju tržištu eurozone, s obzirom da je glavno izvozno tržište, a koje stagnira odnosno na rubu je tehničke recesije. Za Njemačku je prema prvim podacima, ističu, potvrđena recesija (pad BDP-a u 2023. -0,3%), Italija je već nekoliko kvartala na rubu tehničke recesije, a u Sloveniji se vidi kvartalni pad gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju.

“Realni pad vrijednosti izvoza je nešto dublji od nominalnoga, jer su proizvođačke cijene na inozemnom tržištu u prosjeku 2023. bile u plusu (+1,5%), na temelju kojih procjenjujemo realni pad izvoza u 2023. na razini od -6,7%”, ističu analitičari HGK.