Nakon što je na izvanrednim parlamentarnim izborima Njemačka izabrala zastupnike za novi saziv Bundestaga, kancelarski kandidat pobjedničke demokršćanske CDU/CSU unije i najvjerojatniji novi njemački kancelar Friedrich Merz već je u utorak prionuo poslu kako bi već prije Uskrsa, koji ove godine pada 20. travnja, sastavio novu vladu. Odbijajući koaliciju sa AfD-om, kao drugu po jačini snagom u novom sazivu Bundestaga, Merz je najavio kako namjerava formirati crno-crvenu vladu sastavljenu od CSU/CDU i SPD-a.

U utorak se Friedrich Merz, kako prenose njemački mediji, sastao s kancelarom Olafom Scholzom u njegovu uredu kancelara gdje su razgovarali oko sat i pol vremena. Razgovaralo se o “dizajnu prijelazne faze između saveznih izbora i formiranja nove vlade”. Druga tema, po pisanju medija, bila je uspostava posebnog fonda, između ostalog, za pomoć Ukrajini.

Merz, koji je veliki zagovornik pomoći Ukrajini i naoružavanja Njemačke, razgovara sa socijaldemokratima o pokretanju posebne potrošnje do 200 milijardi eura za naoružanje Njemačke vojske (Bundeswehra). Navodno su na sastanku demokršćani i socijaldemokrati raspravljali o načinima zaobilaženja ograničenja dužničke kočnice kako bi ojačali Bundeswehr.

Ekonomija, tržište rada…

Stoga razmišljaju da taj novi paket za naoružanje prođu kroz “odlazeći” Bundestag, a odobreni iznos bio bi dvostruko veći od odobrenog iznosa prije tri godine. Neočekivano, prijedlog da postojeći saziv Bundestaga “otvori” dužničku kočnicu u korist većih izdataka za obranu podržao je i političar stranke Zeleni Anton Hofreiter, dok očekivano taj prijedlog u Bundestagu neće podržati stranka Ljevice i AfD.

“U prvih 100 dana prvenstveno ćemo se baviti sa ​​tri pitanja: gospodarstvom, tržište rada, migracije te vanjska i sigurnosna politika”, izjavio je čelnik CDU-a na konferenciji za novinare nakon izborne pobjede. Već tada je Merz odbacio koncept radnog tjedna od četiri dana, za koji je rekao da je uvjeren kako Njemačka ne može održati prosperitet “četverodnevnim tjednom i ravnotežom između poslovnog i privatnog života”.

Merz planira ostvariti godišnji gospodarski rast od dva posto do 2030. godine. A taj rast ne samo da bi trebao ojačati konkurentnost Njemačke, već bi stvorio dodatne porezne prihode.

Što se tiče “temeljne reforme poreznog sustava” koju je najavljivao u predizbornoj kampanji, po svemu sudeći Merz planira “najvišu poreznu stopu primijeniti samo na godišnji prihod veći od 80.000 eura, uvesti neoporezivi prekovremeni rad i poboljšati porezne olakšice za brigu o djeci. Uz to, cilja i na postupno smanjenje poreznog opterećenja sa sadašnjih 35 posto na 25 posto, pod uvjetom da se postigne stabilan i održiv rast. Na gospodarskom planu planira rasterećenje troškova energije, primjerice smanjenjem poreza na električnu energiju, čime bi se rasteretile tvrtke i potrošači.

Kako bi nova vlada postigla te ambiciozne ciljeve, Merz najavljuje rezove u državnoj potrošnji. Predviđene mjere kreću se od ukidanja građanskog doplatka do ušteda koje planira ostvariti u migrantskoj politici. A to bi značilo zaustavljanje ilegalnih migracija i preusmjeravanje tih sredstava “tamo gdje su potrebnija”.

investicijska prilika

Globalni boom ulaganja u energetiku, promet i digitalne mreže

obnova kolnika

Kraj klasičnih radova: Asfalt se sada reciklira na licu mjesta

Samo socijala – ne može

Tu bi već moglo biti poteškoća jer će u predloženom obliku Merzov plan vjerojatno naići na otpor SPD-a. Najvjerojatniji budući kancelar zagovornik je strože kontrole njemačkih granica kako bi se moglo odlučiti kome je dopušten ulazak, a kome odbijen. Osim toga, Merz je najavio da je potrebno ubrzati postupke traženja azila i dosljedno provoditi povratke onih koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj, poput državljana Sirije i Afganistana koji se više ne mogu izvlačiti kako su to nesigurne zemlje.

Nadalje, planira obustaviti spajanje obitelji za one koji imaju pravo na supsidijarnu zaštitu i ukinuti sve programe dobrovoljnog prijema u zemlju. Promijenit će se i orijentacija socijalnih naknada za one koji su dužni napustiti zemlju i striktno se uskladiti s načelom “postelja, kruh i sapun”.

Merz je na kraju predizborne kampanje u Münchenu istaknuo da je uredno useljavanje moguće samo pod strogim uvjetima i upozorio:

“Ovdje nema mjesta onima koji dolaze samo po socijalu. Ograničenje imigracije ponovno mora biti zakonska svrha u pravu na boravak, a onima koji se jednostavno odbijaju pridržavati pravila naše zemlje ne bi trebalo dopustiti da dugoročno ostanu u Njemačkoj”, izjavljivao je Merz.

Pitanje je kako će preko noći nova njemačka vlada moći zaustaviti nova useljavanja. Primjer tomu je zrakoplov s novih 155 afganistanskih izbjeglicama koji je u utorak sletio u Berlin. Navodno se radi o izbjeglicama i tzv. lokalnim radnicima koji su radili za Njemačku do povlačenja Bundeswehra 2021. godine. Prema informacijama Bilda, sljedeći let iz Pakistana s afganistanskim izbjeglicama u Njemačku bi trebao stići početkom ožujka.

Imigracijska proturječja

To sve otkriva “cijeli neuspjeh deportacije” jer je prema pisanju Bilda, od početka lipnja pa do sad više od 18.000 Afganistanaca stiglo i zatražilo azil u Njemačkoj. Umjesto da deportira Afganistance, savezna vlada stalno dovodi nove Afganistance u zemlju, izjavio je prvi parlamentarni tajnik zastupničkog kluba CDU/CSU Thorsten Frei. On je upozorio da je “Ministarstvo vanjskih poslova, predvođeno Zelenima, očito uhvaćeno u proturječnosti po pitanju Afganistana”.

S jedne strane, nevladine organizacije mogu dovesti Afganistance u Njemačku kroz program dobrovoljnog prijema, a s druge strane, Afganistance koji su počinili zločine ne bi trebalo biti moguće vratiti u njihovu domovinu. Nešto ne štima, napisao je Frei.