„Povrat imovine” – iza ovog, i na mađarskom prilično birokratskog izraza, krije se jedno od najvažnijih predizbornih obećanja nove vlasti u Mađarskoj.

Svjetske grdosije

‘Berge Istra’ i ‘Berge Adria’ bili su mamuti, a ‘Kanchenjunga’ najveći brod sagrađen na Jadranu

Premijer Péter Magyar i njegova vladajuća stranka Tisa žele da država vrati novac i imovinu koji su za vrijeme vladavine Viktora Orbana na sumnjiv način završili u rukama oligarha, partijskih prijatelja, osoba koje su služile kao paravan ili članova obitelji autokrata.

Istodobno žele da oni koji su od toga imali nezakonitu korist i pravno odgovaraju, piše Deutsche Welle.

Riječ je o sveobuhvatnoj operaciji protiv korupcije. Upravo to mnogi Mađari od nove vlade očekuju više od svega: da se, kako smatraju, milijarde koje su im otete vrate građanima. Mnogi žele i da „se čuje kako stavljaju lisice”korisnicima Orbanova sustava i da ih se vidi iza rešetaka, kako se može pročitati na društvenim mrežama.

Hoće li „povrat imovine” uspjeti ili neuspjeti presudno će utjecati na političku budućnost premijera Magyara i njegove stranke, smatraju brojni promatrači. Nije ni čudo, jer je riječ o golemim iznosima novca za koje se tijekom Orbana navodno nezakonito preusmjeravalo. Magyar je tijekom predizborne kampanje govorio o iznosu od oko 60 milijardi eura. U međuvremenu se spominju i procjene koje su čak tri puta veće.

Žeđ za kaznama i pravdom

U javnosti se te sume povezuju sa slikama dekadentnog raskoša Orbanova sustava: obitelj bivšeg premijera, njegovi stranački prijatelji i oligarsi žive u luksuznim vilama, lete privatnim avionima, odmaraju se na luksuznim jahtama te iznova dobivaju javne natječaje vrijedne milijarde.

No, naravno, riječ je o mnogo više od toga. Tijekom godina cijela kasta stranačkih kadrova iz Orbanova Fidesza i njegova okruženja, kao i poduzetnici, umjetnici, akademici i novinari bliski Orbanu, izdašno se financirala iz javnih sredstava – dok im je glavna kvalifikacija, prije svega, bila lojalnost Orbanu.

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Kolumna

AI radna snaga nije radna snaga u pravnom smislu, koliko god bila produktivna

Nasuprot tome stoji osiromašenje mnogih Mađara, odlazak mladih iz zemlje, zapuštena i djelomično potpuno propala javna infrastruktura, teški uvjeti u školama i bolnicama te golem proračunski deficit koji trenutačno iznosi 7,5 % BDP-a. U svjetlu tog nesklada u Mađarskoj snažna je želja za kaznom i pravdom.

Neuobičajeno mnogo nadležnosti

Nakon nešto manje od četiri mjeseca otkako je vlada Pétera Magyara preuzela dužnost, operacija protiv korupcije sada je počela i praktično se provodi. Nakon što je krajem srpnja zakonom osnovana Nacionalna uprava za povrat i zaštitu imovine (NVVH), njezino će se formiranje nastaviti tijekom sljedećih tjedana.

Jedno je već jasno: bit će to „superinstitucija” s iznimno širokim ovlastima i maksimalnom neovisnošću.

Agencija poput NVVH u Mađarskoj od promjene sustava 1989./1990. godine do sada nije postojala – iako je zemlji bila potrebna. Privatizacija javne i državne imovine iz razdoblja komunističke diktature u Mađarskoj, kao i u gotovo čitavom bivšem Istočnom bloku, u velikoj je mjeri provedena prijevarama. Posljedice su u samo nekoliko slučajeva bile ozbiljne.

Kad je Viktor Orban 2010. došao na vlast, bilo je nevoljkih pokušaja da se razjasni kronična korupcija prethodne socijalističko-liberalne vlade Ferenca Gyurzsanyja. Taj se pokušaj, međutim, završio bez rezultata.

Kontroverze oko kadrova

Ovoga puta trebalo bi biti drugačije. NVVH će s jedne strane retroaktivno istraživati kamo je odlazio javni novac i kako je korištena imovina, poput nekretnina. Iako nije određen precizan datum od kojeg bi se slučajevi istraživali, uglavnom će biti riječ o slučajevima iz razdoblja Orbanova sustava, odnosno od 2010. godine.

S druge strane, agencija će se baviti i preventivnom zaštitom imovine te nadzirati koriste li se javni novac i imovina ubuduće zakonito.

NVVH ima i policijske i tužiteljske ovlasti, što znači da može voditi istrage i podizati optužnice. Za svoj rad odgovara samo parlamentu.

Kao i u nekoliko drugih slučajeva otkako je vlada Pétera Magyara došla na vlast, osnivanje NVVH popratila je kontroverza oko kadrova.

Krajem prošlog tjedna parlament je za čelnicu nove institucije imenovao 46-godišnju politologinju Annu Unger sa Sveučilišta „Eötvös Loránd” u Budimpešti. Ona je stručnjakinja za političke sustave, demokratske institucije i financiranje stranaka, a izabrana je u višefaznom postupku između gotovo stotinu kandidata.

Nepoznata javnosti

Široj javnosti Unger je do sada gotovo bila nepoznata, zbog čega su mnogi promatrači bili iznenađeni njezinim izborom. Iako se u svom znanstvenom radu bavila i političkom korupcijom, ona nije specijalistica za to područje, niti je odvjetnica.

Mnogi su očekivali da će tu funkciju dobiti istaknuti pravnici i stručnjaci za borbu protiv korupcije, poput Miklosa Ligetija, direktora organizacije Transparency International Mađarska.

Ligeti, koji se također smatrao ozbiljnim kandidatom, sada se spominje kao jedan od zamjenika. Unger će ukupno imati četiri zamjenika s različitim ovlastima.

Za zamjenicu zaduženu za istrage već je imenovana ugledna tužiteljica Katalin Tasnady, koja je ranije radila u Središnjem tužiteljstvu za istrage.

Predstavnici vlade izbor Unger objasnili su time da je ona u svojoj prijavi predstavila sveobuhvatnu političku viziju rada institucije.

Ona je sama tijekom saslušanja u parlamentu rekla da je u Mađarskoj za vrijeme Orbana riječ o nečemu mnogo većem od klasične korupcije. Prema njezinim riječima, vladao je svojevrsni feudalni sustav.

Uz odštete i povrat imovine, smatra Unger, potrebno je detaljno razotkriti sustav prisvajanja imovine kako bi se spriječilo da se takve okolnosti ikada ponove.

Koliko dugo do prvih presuda?

Najveća kontroverza izbila je zbog jedne izjave Unger, koja je rekla da bi bilo „ludo” vjerovati kako će tijekom prvog šestogodišnjeg mandata institucije u velikim slučajevima korupcije biti donesene pravomoćne presude.

Poznati video-bloger i publicist Robert Puzser ocijenio je njezinu izjavu na Facebooku kao „poražavajuću”.

Prema njegovim riječima, premijer je na izborima dobio „nezabilježenu ovlast da pozove razbojnike zemlje na odgovornost”. Ako Mađari sada budu morali čekati šest godina, to bi, smatra Puzser, dovelo do sloma vlade Tise.

Premijer Magyar prilično je oštro reagirao na raširene kritike zbog toga što na čelu NVVH nije pravnica.

„Nikada nije bilo riječi o tome da će narod, kao u nekom casting-showu, glasovati o tome tko će voditi NVVH”, napisao je na Facebooku. Stručnjaci su, kako je naveo, procijenili da je Unger pogodna za tu funkciju.

Politolog Gábor Török ocijenio je u podcastu portala 24.hu da se u procesu formiranja institucije pokazuje kako će NVVH djelomično biti „povijesna institucija”, a djelomično „snažna politička institucija” čiji će zadatak biti suočavanje s prošlošću.

Očekivanje javnosti od stranke Tisa jest „temeljni obračun” sa starim sustavom. Povjerenje koje joj je dano vlada može sačuvati samo ako se ne stvori dojam da će „krivci starog poretka” izbjeći odgovornost.